English

Pratite nas na Facebooku

Dermatologija

 ostali članci
  

Od crne točkice do čvora

  

Rana koja ne cijeli

  

Teške i bolne noge

svi članci »

Anketa

 
Kako brinete o svojoj kosi, koži i noktima?
uzimam dodatke prehrani dva puta godišnje (proljeće, ljeto) tijekom mjesec dana
uzimam dodatke prehrani jednom godišnje tijekom dva do tri mjeseca
uzimam dodatke prehrani dva puta godišnje tijekom dva do tri mjeseca
oslanjam se samo na svakodnevnu prehranu



» Rezultati
» Ostale ankete

Dermatologija

Zaštitna snaga propolisa

Podijeli

Autor:
Petra Galović, dipl. ing. biotehnologije
objavljeno u broju 66 (06/09)

Zbog širokog spektra aktivnosti propolisa, istraživanja upućuju na moguću upotrebu u liječenju i složenih bolesti

Propolis je smolasta supstancija koju pčele radilice sakupljaju s pupoljaka, kore drveća i drugih biljaka. Riječ propolis potječe od grčke riječi pro = pred i polis = grad, i znači pred gradom (ili pred košnicom). Kako pčele u nekim slučajevima pomoću propolisa sužavaju ulaz u "svoj grad" i tako sprječavaju ulaz nepoželjnim gostima, naziv propolis u potpunosti odgovara njegovoj namjeni, odnosno upućuje na njegovu zaštitnu ulogu. Pčele sakupljenu smolastu supstanciju prerađuju pomoću enzima iz sline i obogaćuju je djelatnim sastojcima peludi. Propolis upotrebljavaju i kao gradivni materijal, ali prije svega za sterilizaciju stanica saća i kao balzamirajući materijal u košnici. I u tom slučaju značenje propolisa temelji se na antibakterijskom (protiv bakterija) i antifugalnom (protiv gljivica) djelovanju u zaštiti pčelinjih zajednica od infekcija i bolesti.

Lijek od antičkih vremena

Propolis je kao lijek poznat još od antičkih vremena. Tako ga Aristotel spominje u svojoj "Priči (govoru) životinja" i zaključuje da se može koristiti u liječenju ozljeda na koži, rana i infekcija. Kako je pokazao odlične rezultate u zacjeljivanju rana, kroz povijest je zabilježena njegova primjena u mnogim ratovima.
Prepoznat kao lijek 21. stoljeća, propolis se u svijetu sve više koristi kao jedan od prirodnih pčelinjih proizvoda koristan za zdravlje ljudi.

Unatoč mnogim istraživanjima, još nije u potpunosti ispitan, odnosno njegov kemijski sastav krije još mnogo tajni. Stoga je potrebno provesti standardizaciju sastavnica i kontrolu kvalitete pripravaka koji se stavljaju u promet. Rizično je koristiti pripravke koji ne prolaze kontrolu kvalitete.
Prema dostupnim podacima mnogih autora, propolis sadrži 50 do 55 posto smola, oko 30 posto aromatičnih eteričnih ulja i oko 5 posto cvjetnog praha. Sadrži i bjelančevine, u manjim količinama vitamine (7 vitamina - većim dijelom su to vitamini B skupine koji potječu od cvjetnog praha), minerale (željezo, cink, bakar, mangan) i mikroelemente (natrij, kalij, kalcij...).
Farmakološki najvažniji sastojci propolisa su flavonoidi (flavoni, flavonoli i flavanoni) te različiti fenoli i aromati, koji su odgovorni za njegovu biološku aktivnost. Flavonoidi, koji prevladavaju u propolisu, smatraju se netoksičnim za ljude i životinje.

Brojna istraživanja jasno upućuju na moguću upotrebu propolisa i njegovih sastavnica u liječenju složenih bolesti uvjetovanih stresnim i toksičnim čimbenicima okoliša, koji oslabljuju imunološki sustav ljudi i životinja te ih čine podložnijima mnogim infektivnim bolestima, kao i tumorima.
Istraživanja upućuju da propolis posjeduje širok spektar aktivnosti: antibakterijsku, antivirusnu, antifugalnu, protuupalnu, antioksidativnu, anestetičku, karcinostatsku i imunostimulatornu. Zabilježeno je da inhibira rast protozoa, ubrzava osteogenetske procese, stimulira neke enzimske aktivnosti i posjeduje regenerativni učinak na tkiva. Ukratko, možemo reći da od svih apiterapeutika propolis ima najširi spektar djelovanja!

Propolis na koži

Snažno protuupalno djelovanje propolisa izraženo je kod akutnih i kroničnih upala, no zanimljivo je da djeluje i na upale koje nisu izazvane infekcijama (opekline od sunca, vatre, zračenja i kemijskih tvari). Propolis ubrzava zacjeljivanje rana i opeklina na koži, što se pripisuje udruženom antibakterijskom, protuupalnom i regeneracijskom (obnavlja oštećeno tkivo) djelovanju.
Rezultati eksperimentalne usporedbe učinka liječenja rana antibiotikom i propolisom pokazali su da su rane obrađivane propolisom zarasle 30 posto brže u odnosu na one obrađivane antibiotikom. U liječenju gnojnih rana propolisom ona se počinje čistiti uz rubove, što je rezultat liječenja u tzv. prvoj fazi. Druga faza je učinak ubrzane epitelizacije, to jest vrlo brzo stvara se površina nove kože koja se širi po cijeloj rani. Smatra se da propolis čak za dvjesto puta povećava regenerativne aktivnosti kože.

Izrazito povoljan utjecaj pokazuje i kod bolesti kože i vlasišta (neurodermitis, alopecija, psorijaza, epidermofitoza), što se pripisuje njegovu protugljivičnom djelovanju. Štiti od pojave karcinoma kože.

Najvažniji učinci propolisa na koži su:

  • stimulacija regeneracije epidermisa (epitelizacija)
  • antibakterijsko i protuupalno djelovanje
  • umirujuće djelovanje (smirivanje crvenila)
  • jačanje strukture kolagenih vlakana
    - antioksidativna svojstva (flavonoidi u propolisu vežu slobodne radikale)
    - zaštita lipidne barijere kože
    - normalizacija pH vrijednosti kože

Propolis na sluznici

Uz imunomodulatorno (jačanje imunološkog sustava) djelovanje, najpoznatija i najčešće primjenjivana aktivnost propolisa na ljudsko zdravlje je ublažavanje upalnih procesa sluznice usne šupljine i desni. Propolis je po svom sastavu prirodni antibiotik, pa preventivno djeluje kod upale grla i ždrijela. Osim što ima antibakterijski i antivirusni učinak, djeluje sinergistički s nekim antibioticima, pojačavajući njihov bakteriostatski učinak i do 100 puta. Sinergističko jačanje antibiotskog učinka u kombinaciji s propolisom, čak i u slučajevima kad antibiotici sami ne djeluju, upućuje na obećavajuću ulogu propolisa u terapiji protiv virusa i bakterija. Tim više što nije toksičan, ne izaziva razvoj otpornosti i ne oštećuje normalnu crijevnu floru.

Upotrebljava se u stomatologiji za jačanje zubnog mesa i kao sredstvo u liječenju paradontoze. Uz to, sprječava stvaranje zubnog plaka i karijesa, zaustavlja razmnožavanje bakterija u usnoj šupljini i pomaže u održavanju higijene usne šupljine. Nadalje, smanjuje bolnu osjetljivost zubi i zubnog mesa jer ima potpuni lokalni anestetički učinak kao lidokain. Djelovanje protiv bolova pokazuje ne samo kad se primjenjuje lokalno nego i kad se unosi u organizam. Povećava čvrstoću zubne cakline, smiruje akutnu i kroničnu upalu desni i liječi afte. U tim slučajevima najčešće se primjenjuje tinktura propolisa, odnosno alkoholna i bezalkoholna otopina propolisa.

Svi navedeni učinci propolisa i posljedična blagotvorna djelovanja na koži i sluznicama samo potvrđuju njegovu nezaobilaznu ulogu kao pomoćnoga ljekovitog sredstva u tretiranju brojnih poremećaja i stanja.