Fizikalna medicina

 ostali članci
  

Prevencijom skolioze do zdravije dječje kralježnice

  

Istežimo se u uredu

  

Napredak u liječenju osteoartritisa

  

Osteoporoza - što morate znati već danas

  

Život s križoboljom

svi članci »

Anketa

 
Kad kupujete proizvode za njegu kose, odabirete li više proizvoda iz jedne linije (npr. šampon, balzam, maska/serum)?
da
ne



» Rezultati
» Ostale ankete

Pretraživanje
 
Newsletter
 

Fizikalna medicina

Kada treba ugraditi umjetni zglob

Autor:
Vedrana Mužić, dr. med., spec. fizikalne medicine i rehabilitacije
objavljeno u broju 66 (06/09)

Cilj liječenja umjetnim zglobovima je smanjenje boli, povećanje
pokretljivosti i nadomještanje funkcije oštećenog zgloba

Stranica: « 1 [2]

Kad se odluka donese

Konačnu odluku za zamjenu zgloba donose pacijent i njegov operater, vodeći se individualnim karakteristikama pacijenta. Operater će izabrati vrstu proteze koja najbolje odgovara pacijentu i odgovarajuću tehniku, tj. kirurški pristup. O tome će ovisiti i rehabilitacijski plan i program. Primjerice, izabrat će: veličinu proteze, dopušteno tjelesno opterećenje, odlučiti je li cementna ili bescementna, parcijalna (jedno zglobno tijelo), totalna (oba zglobna tijela), unikompartment proteza koljena (samo jedan kompartment - medijalni ili lateralni), zakočena ili otkočena koljenska totalna endoproteza, hibridna, mini proteza kuka (kraći ugradbeni dio u natkoljenu kost)...

Kao i svako kirurško liječenje, zamjena zgloba nosi moguće komplikacije: pojačano zgrušavanje krvi (daju se lijekovi protiv zgrušavanja, započinje se što ranije aktivno uključivanje mišićne pumpe nogu i propisuju elastične čarape), infekcija (liječi se antibioticima, a katkad je potrebno i vađenje proteze), prijelom zdravog dijela kosti prilikom operativnog zahvata, dislokacija zgloba (potrebno je pridržavati se uputa o ograničenim pokretima zgloba), opuštanje proteze, ukočenost zgloba, pucanje proteze (rijetko), promjena dužine nogu, trošenje proteze s vremenom (današnje proteze traju oko 20 godina, ali istražuju se novi materijali koji bi mogli trajati dulje).

Nakon što se donese odluka o zamjeni zgloba, preporučuje se da pacijent prođe preoperacijsku rehabilitaciju, na kojoj će naučiti osnove vježbanja i upotrebu pomagala za kretanje kojima će se služiti nakon operativnog zahvata. Dokazano je da bolja pokretljivost i mišićna snaga zahvaćenog zgloba pridonose boljem rezultatu i bržem oporavku nakon ugradnje umjetnog zgloba. Ovisno o vrsti proteze i tehnici liječenja, pacijent nastavlja individualni plan i program rehabilitacije.

U Hrvatskoj se rana faza rehabilitacije provodi postoperativno na kirurškom odjelu, a nastavlja ambulantno ili stacionarno u specijalnim bolnicama (toplice). Iznimno se odobrava fizikalna terapija u kući, ovisno o pratećim bolestima.

Vježbe započinjete iz početnog položaja - uspravno sjedeći na stolcu. Stopala su u širini kukova, pod pravim kutom. Rukama se pridržavajte za stolac.
Podignite koljeno i natkoljenicu od podloge i zategnite stopalo. Zadržite i vratite u početni položaj. Ponovite isto suprotnom nogom.
Stopala su u širini kukova, pod pravim kutom. Rukama se pridržavajte za stolac.
Ispružite nogu u koljenu. Zadržite i vratite u početni položaj. Ponovite isto suprotnom nogom.
Vježbe započinjete iz početnog položaja - ležeći na leđima, ruku ispruženih uz tijelo, nogama savijenim u koljenima i kukovima. Jedna noga je svijena u koljenu, a ispod druge noge, koja je ispružena, stavite jastučić pod koljeno.
Odižite potkoljenicu ispružene noge, zategnite stopalo, a koljenom pritišćite jastučić. Zadržite i vratite u početni položaj.
Jedna noga je savijena u koljenu, a druga je ispružena na podlozi. Zategnite stopalo ispružene noge i odignite nogu 20 cm od podloge. Zadržite i vratite u početni položaj.

Stavite smotuljak (ili jastučić) između koljena i stisnite ga. Stopala zategnite i stisnite mišiće stražnjice. Zadržite i opustite.

Noge su ispružene. Privucite nogu na prsa tako da je koljeno pod pravim kutom, stopalo zategnite. Zadržite i vratite u početni položaj. Ponovite suprotnom nogom.

Noge su ispružene u koljenima i lagano razmaknute. Jednu nogu rotirajte u kuku prema unutra, koliko možete, tako da stopalo usmjerite prema unutra - prsti su prema unutra. Suprotna noga miruje.

Rotirajte nogu iz kuka prema van, koliko možete, tako da stopalo usmjerite prema van - prsti su prema van. Suprotna noga miruje.

Vježbu započinjete iz početnog položaja - ležeći na boku. Savijte nogu na kojoj ležite u koljenu pod pravim kutom.
Ispružite gornju nogu, zategnite stopalo i odignite nogu do ravnine kuka. Zadržite i opustite.

Vježbe započinjete iz početnog položaja - ležeći na trbuhu (jastučić stavite pod trbuh). Stisnite petu o petu i stisnite stražnjicu. Podignite ispruženu nogu od podloge, bez odizanja zdjelice. Zadržite i opustite.

Jedna noga je ispružena, drugu savijte u koljenu pod pravim kutom. Zategnite stopalo savijene noge i odignite koljeno i natkoljenicu od podloge bez odizanja zdjelice. Zadržite i opustite.

U početku vježbe treba izvoditi tri do pet puta i postupno povećavati broj ponavljanja za jedan put, dok ne dođete do 10 ponavljanja. Možete ponoviti više ciklusa s međupauzama. Svaki položaj zadržite tri sekunde i zatim odmorite pet sekundi. Prilikom izvođenja pokreta udahnite na nos, a kod opuštanja izdahnite na usta.

Preporučljivo je učiniti fizijatrijski pregled prije uključivanja u program vježbanja. Vježbajte u laganoj i prozračnoj odjeći. Preporučuje se izvoditi vježbe pred ogledalom. Vježbajte s mjerom, polagano povećavajući broj ponavljanja, ovisno o vašoj općoj kondiciji i zdravstvenom stanju. Vježba ne smije biti bolna. Uključite vježbanje u svoj redovni dnevni raspored i uživajte u vježbanju!

Autori vježbi: prim. dr. sc. Ida Kovač, dr. med., specijalistica fizikalne medicine i rehabilitacije; Vedrana Mužić, dr. med., FEBPRM, specijalistica fizikalne medicine i rehabilitacije; Martina Rilović, bacc. physioth.

Stranica: « 1 [2]