Nutricionizam

Bobičasto voće - savršene kemijske tvornice

Sa svojim sočnim, mekanim i ukusnim plodovima odličan su izvor prirodnih vitamina, minerala i enzima

Početak ljeta donosi nam bobičasto voće, dozrelo na toplom ljetnom suncu: borovnice, maline, kupine, šumske jagode, ribiz i brusnice. Te biljke rastu samoniklo, kao šumsko voće, ali i kao kultivirane, pitome vrste uzgojene u vrtovima ili na plantažama. Njihovi sočni, mekani i ukusni plodovi odličan su izvor prirodnih vitamina, minerala i enzima.
Bobice su bogate biljnim fenolima, osobito flavonoidima koji imaju jaka antioksidativna svojstva. To su ujedno pigmenti od kojih potječu boja tih plodova i njihov karakterističan okus. Te tvari na neki način igraju ulogu u imunološkom sustavu biljke i pomažu da dozrije na suncu, a ne "izgori".
Svakako imaju pozitivan učinak i na naše zdravlje. U kombinaciji s antioksidativnim vitaminima (vitamin C, E i provitamin A) koji povećavaju njihov učinak, flavonoidi vežu slobodne radikale i na taj način čuvaju integritet stanice. Stoga se savjetuju za jačanje imunološkog sustava, kod slabokrvnosti i umora, za ublažavanje različitih simptoma alergija i osobama koje su sklone čestim upalama. Bobičasto voće smanjuje rizik od nastajanja nekih vrsta karcinoma, osobito želuca, jednjaka, debelog crijeva i pluća. Najviše takvih flavonoida, među kojima je antikarcenogeni kvercetin, sadrže pokožice ribiza, borovnice i crnoga grožđa.

Osobe s prekomjernom tjelesnom težinom također mogu u svoj jelovnik uvrstiti bobičasto voće, koje je niskokalorično, a bogato biološki vrijednim tvarima, važnim za regulaciju metabolizma. Bobice je najbolje konzumirati baš onakve kakve ih nalazimo u prirodi - svježe i bez dodatka industrijskog šećera.

Borovnica (Vaccinium myrtillus)

Sadrži flavonoid antocijan od kojeg potječe modro plava boja bobica. Plodovi su bogati vitaminom C, sadrže i tanine, jabučnu i limunsku kiselinu. List sadrži arbutin koji pomaže brzom zarastanju rana. U terapijske svrhe koriste se svježe i sušene bobice, sok i ekstrakt biljke sa 25 posto flavonoida, te sušeni list kao čajna mješavina. Biološki aktivne tvari biljke imaju povoljan učinak na lošu cirkulaciju, osobito kod proširenih vena te bolova i žarenja u nogama. Ekstrakt borovnice povećava elastičnost i čvrstoću kapilara i poboljšava mikrocirkulaciju, pa se savjetuju, primjerice, osobama oboljelima od šećerne bolesti. Klinička ispitivanja talijanskih znanstvenika potvrdila su da utječu na poboljšanje vida (poboljšava prokrvljenost mrežnice) i usporavaju degenerativne procese na oku, poput katarakte (sive mrene). Dokazana je i njihova djelotvornost kod upalnih bolesti sluznice usne šupljine i ždrijela. Sušeni list borovnice koristi se u čajnim mješavinama za liječenje povišenog šećera u krvi, a djeluje i kao blagi diuretik.

Brusnica (Vaccinium vitisidaea)

Sa svojim crvenim bobama ujedno je najbogatija antiokidansima, prije svega flavonoidom zvanim proantocijanidin, vitaminima A i C te tvarima s P-vitaminskim djelovanjem. Vitamin P ili rutin poznat je po tome što popravlja prokrvljenost i kapilarnu cirkulaciju. Uz to, bobe sadrže i jabučnu, limunsku i jantarnu kiselinu, tanine i pektine. U sjemenkama ima oko 30 posto masnog ulja koje sadrži linolnu i linolensku kiselinu. Listovi brusnice bogati su glikozidima, koji djeluju povoljno u terapiji kroničnog katara mjehura i mokraćnih putova.
Sok od bobica savjetuje se preventivno i terapijski kod sklonosti upalama mokraćnog sustava, jer pomaže u očuvanju pH (kiselosti) mokraće. Nakon kure od tri tjedna, znatno se smanjuje mogućnost recidiva upale. Tijekom konzumacije u organizmu se izlučuje hipurna kiselina, koja sprječava razmnožavanje bakterija uzročnika infekcije, kao i pričvršćivanje bakterija na površinske stanice sluznice mokraćnog sustava. Ujedno skraćuje trajanje upale, ublažava bolove, osjećaj žarenja i druge simptome. Preporučuje se osobama koje pate od inkontinencije ili nose kateter, nakon operativnih zahvata na mokraćnom mjehuru, u slučaju povećanja i upale prostate te kod svih slučajeva gdje postoji povećan rizik za razvoj infekcije mokraćnog sustava. Savjetuje se i tijekom trudnoće. Brusnica, dakle, djeluje kao prirodni antibiotik, osobito kod infekcija izazvanih bakterijom E. colli. Novija istraživanja pokazuju da aktivne tvari iz brusnice djeluju na uništenje bakterije Helikobakter pylori, koja je najvažniji uzročnik čira na želucu.
Čaj od listova brusnice (folium vitis ideae) koristi se kao pomoć kod reume i gihta, jer pomaže u normalizaciji razine mokraćne kiseline u krvi. Savjetuje se tri tjedna piti tri šalice na dan, a potom načiniti stanku.

Šumska jagoda (Fragaria vesca)

Zeljasta je trajnica, koja se posebno izdvaja mirisom, bojom i okusom. To je omiljeno šumsko voće pastira, planinara, izletnika i drugih ljubitelja prirode. U terapijske svrhe koriste se plod, list i korijen biljke. Jagoda obiluje vitaminom C (ovisno o vremenskim prilikama, u 100 grama ga ima oko 60 mg), ali i nekim od vitamina B skupine (B1, B2, B6) te ima nešto folne kiseline i vitamina E. Od minerala ima najviše kalcija, kalija, željeza, magnezija, fosfora i mangana, dok su listovi bogati taninima. Korijenje i listovi jagode koriste se za grgljanje, zaustavljanje proljeva, kod upale sluznice želuca, ali i kao blagi diuretik u čajnim mješavinama. Svježi plodovi jagode potiču rad jetre i žuči.
Pitome jagode, koje sadrže 37 kcal na 100 grama, pored vitamina C sadrže mnogo kalija i mangana, koji je važan za rast, metabolizam i živčani sustav. Najukusnije su svježe, a zamrzavanjem gube dio arome jer u tom slučaju popucaju stanične stjenke. Njihov okus odlično se slaže s mliječnim proizvodima kao što su jogurt, mlijeko, vrhnje ili sladoled.