Neugodan zadah kao socijalni problem
Ako i nakon saniranja problema u usnoj šupljini neugodan zadah i dalje traje, svakako treba ispitati i druge moguće uzroke
Neugodan zadah ili halitoza prije svega je zdravstveni problem te ga kao takvog treba prihvatiti, promatrati i tretirati. Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, zdravlje nije samo odsutnost bolesti nego podrazumijeva tjelesno, duševno i socijalno blagostanje pojedinca. Iako je takva definicija zdravlja teško ostvariva, temeljna odrednica trebala bi biti da predmet liječničkog djelovanja nije bolest nego bolestan čovjek. Nije, dakle, dovoljno prepoznati bolest i liječiti je, nego posebnu pažnju valja posvetiti osobnosti bolesnika.
Lokalni, ali i udaljeni razlozi
Neugodnim zadahom iz usta ta osobnost može biti ozbiljno ugrožena, jer može itekako narušiti, promijeniti i ugroziti sve društvene kontakte, počevši od obiteljskih, preko prijateljskih pa do poslovnih.
Zdravlje osobe odnosi se, među ostalim, i na sklad mikrobne flore usne šupljine, koja pruža potporu zaštiti od razmnožavanja patogenih mikroorganizama. U usnoj šupljini obitava nekoliko stotina vrsta bakterija, o čijoj ravnoteži ovisi kvaliteta daha. Za nastanak halitoze većinom su odgovorne gram negativne bakterije, što znači da je za njihov razvoj potrebno okruženje bez kisika, pa se najčešće nalaze duboko u papilama i fisurama na jeziku, često u grlu i na tonzilama. One proizvode sumporne spojeve, najčešće vodikov sulfid (ima neugodan miris pokvarenih jaja), ali i neke druge spojeve, kao što su metil merkaptan i dimetil sulfid. Borba protiv njih zasniva se na oksidativnim sredstvima.
Zubni plak, koji je u biti naslaga sastavljena od mreže nastale složenim procesom raspada proteina sline i mikroorganizama uloženih u nju, uzrokuje upale zubnog mesa (gingive) i parodonta (potpornog aparata zuba), praćene krvarenjem i lošim dahom.
Nesanirano zubalo s brojnim karijesnim lezijama, koje su skladište plaka i raspadnute hrane, također mogu biti uzroci neugodna zadaha. Tu možemo pribrojiti i stare i loše održavane protetske nadomjestke.
Količina i sastav sline jako su važni kod halitoze. Poznata je pojava jutarnjega lošeg daha, koja je srećom prolazna, a posljedica je smanjena lučenja žlijezda slinovnica tijekom noći. Gubi se pranjem zuba.
Suha usta (kserostomia) česta su pojava u starijoj životnoj dobi, ali i posljedica dugotrajna uzimanja lijekova (npr. antidepresiva, regulatora tlaka, diuretika). Pritom se slina slabije luči, a mijenja se i njezin sastav. Važno je znati da mnoge vodice za ispiranje i dezinfekciju usta sadrže alkohol, što nije dobro, stoga ih svakako treba izbjegavati. Alkohol, naime, dodatno isušuje sluznicu usta i pomaže nastanku halitoze.
Sve navedeno lokalni su čimbenici nastanka halitoze, na koje treba uzročno djelovati. To znači svakako sanirati sve bolesti u usnoj šupljini na koje možemo izravno terapijski utjecati, a zatim podržavati postignuto stanje i svakodnevno preventivno djelovati, prije svega striktnim provođenjem pravilne oralne higijene, odgovarajućim i pažljivim pranjem zuba, četkanjem jezika i ispiranjem dezinfekcijskim vodicama koje ne sadrže alkohol.
Na odjelu parodontologije Stomatološke poliklinike Zagreb, u organizaciji i pod pokroviteljstvom Gradskog ureda za zdravstvo i socjalnu skrb, odvija se program "Halitoza kao socijalni problem". Zainteresirani se mogu javiti na provjeru kvalitete daha i terapiju.
U liječenje halitoze primarno su uključeni specijalisti parodontologije i oralne medicine. No, ako i nakon navedenih postupaka problem i dalje traje, treba ispitati ostale moguće uzroke, jer respiratorne bolesti (pluća, bronhi), bolesti jetre i bubrega, kao i gastrointestinalne bolesti (jednjak, želudac i crijeva) također mogu biti uzrokom neugodna zadaha. U tim slučajevima valja osigurati timski pristup liječenju uključivanjem i drugih specijalista (stomatolog, otorinolaringolog, internist, psiholog).
|
