English

Pratite nas na Facebooku

Reumatologija

 ostali članci
  

Bolni alarm s periferije

  

Osteopatija - povratak izgubljene ravnoteže

  

Bolno rame

svi članci »

Anketa

 
Rosacea se očituje kao:
crvenilo lica
crvenilo nosa
hiperpigmentacija kože



» Rezultati
» Ostale ankete

Reumatologija

Posustali zglobovi

Podijeli

Autor:
prim. dr. sc. Fani Doko Guina, dr. med., spec. za fizikalnu med. i rehabilitaciju
objavljeno u broju 29 (4/03)

Posustali zglobovi

Bol je glavni i najčešći simptom koji se u početku pojavljuje samo pri velikim opterećenjima zgloba, a na kraju postaje sve jača i stalna

Stranica: « 1 2

Degenerativne promjene zglobova, koje su vrlo učestale, prije ili poslije očituju se bolovima i oštećenom funkcijom zgloba. Javljaju se podjednako u žena i muškaraca, a iznad 55. godine života češće u žena. Prema podatcima epidemioloških istraživanja, u Hrvatskoj svaka četvrta žena i svaki peti muškarac srednje životne dobi ima neki od simptoma degenerativno promijenjenih zglobova. Nažalost, ni mlađa populacija nije pošteđena pa u 10% ispitanika u dobi između 15 i 25 godina nalazimo artrotske promjene.

Artroza (arthrosis, osteoarthrosis, osteoarthritis) je bolest koja zahvaća tzv. prave zglobove tj. one koji imaju zglobnu čahuru i sinovijalnu opnu. Danas je prihvaćen naziv osteoartritis, odnosno degenerativni artritis koji se upotrebljava u anglosaksonskoj medicinskoj literaturi. Degenerativne promjene se primarno razvijaju na hrskavici i koštanim dijelovima na kojim nastaju nove koštane izrasline. Navedenim promjenama najviše su podložni zglobovi koji su i najviše opterećeni, iako se mogu javiti i na ostalim zglobovima. Prema učestalosti zahvaćenosti pojedinih zglobova, na prvom mjestu je koljenski zglob, a zatim slijede zglob kuka i stopalo.

Hrskavica u središtu problema  

Pravi uzrok nastanku promjena na hrskavici nije poznat. Dob, spol, debljina, genetska predispozicija, hormoni, prehrana i mnogobrojni vanjski čimbenici imaju određenu, ali još nejasnu ulogu u degeneraciji hrskavice. Hijalina hrskavica, iako debela tek nekoliko milimetara, može podnositi maksimalna opterećenja koja su i nekoliko puta veća od same tjelesne težine. Za njeno održavanje nužan je stalni dodir zglobnih ploha tj. pokret u zglobu, jer se na taj način preko zglobne tekućine omogućava njena prehrana.
Degenerativni procesi u zglobu zasigurno napreduju zbog nesrazmjera između opterećenja i mogućnosti podnošenja opterećenja od strane zglobne hrskavice. U tom smislu razlikujemo:

  • primarni osteoartritis, gdje uz normalno opterećenje postoji "slabost" hrskavice još uvijek nepoznata podrijetla
  • sekundarni osteoartritis, gdje uz normalnu hrskavicu postoji preopterećenje, a nastaje kao posljedica traume, nesukladnosti zglobnih tijela (prirođene displazije), metaboličkih i endokrinih bolesti, posljedica upale itd.

Djelovanjem mehaničkih sila pri pokretu javljaju se brazde i oštećenja površinskih slojeva hrskavice zbog kojih ona degenerira, omekša i mijenja boju. Kako zglobna hrskavica nema sposobnost obnavljanja, proces propadanja ima blago progresivan tijek i dalje se nastavlja. Postupno postaje sve tanja i naposlijetku nestaje na mjestima koja su izložena najvećem opterećenju. Na rubovima zgloba kost buja i stvaraju se osteofiti. To koštano bujanje nastoji proširiti površinu opterećena zgloba, otežava pokrete i izaziva bol te dodatno sužava zglobni prostor. S vremenom nastaje zadebljanje i skvrčavanje zglobne čahure.

Iako proces degeneracije hrskavice može zahvatiti svaki zglob, pretežno su zahvaćeni zglobovi donjih ekstremiteta budući su opterećeniji. Iznimku čini primarna artroza malih zglobova šaka (Heberdenova artroza), koja se najčešće javlja u žena nakon menopauze.

Bol vodeći simptom

Tegobe bolesnika ovise o stadiju bolesti. Bol je glavni i najčešći simptom koji se u početku pojavljuje samo pri velikim opterećenjima zgloba, a na kraju postaje sve jača i stalna. Rasterećenje zgloba (mirovanje) ublažava bol. Obzirom da je bol u početku funkcije jača, bolesnik se teško "rashoda" nakon dužeg sjedenja ili ležanja, ali poslije se tegobe smiruju.

Trajanjem bolesti javljajuju se ograničena pokretljivost, deformacija zgloba, krepitacije u zglobu pri kretnjama, bolnost pri opipu, nestabilnost zgloba i atrofija (propadanje) mišića.
Dijagnoza se postavlja na osnovu usmenog iskaza bolesnika i nalaza radiologa.

Stranica: « 1 2