Nekad piće bogova danas alergogena pošast
Podijeli
Svakako provjerite ima li ambrozije i u vašoj okolici i obavijestite o tome nadležne institucije
Ciljane dijagnostičke smjernice
Vrlo važnu ulogu u postavljanju dijagnoze imaju anamnestički podaci na temelju razgovora s pacijentom, ali i klinička slika. Postoje različite vrste testiranja i pretraga koje je potrebno napraviti s ciljem što preciznije dijagnostike i propisivanja određene terapije.
Pretrage koje treba obaviti:
- alergološko kožno testiranje na inhalacijske alergene
- imunološka obrada - u krvi se određuje ukupna količina imunoglobulina E (RAST) i specifičnih antitijela (RAST) na uzročne alergene te mjerenje eozinofilnoga kationskog proteina (ECP)
- citološki pregled iskašljaja ili brisa nosa na eozinofile, mjerenje koncentracije dušičnog oksida u izdahnutom zraku radi dokazivanja upale u bronhalnoj sluznici, određivanje broja eozinofilnih leukocita iz brisa nosa, iskašljaja i krvi
- spirometrija - utvrđivanje postojanja suženja dišnih putova
- testovi specifične provokacije metakolinom ili suhim zrakom kojim se potvrđuje preosjetljivost dišnih putova
- RTG dijagnostika.
Kako su alergije velik javnozdravstveni problem, njegovu rješavanju treba pristupiti ozbiljno i sustavno. Zato je, uz edukaciju zdravstvenih djelatnika, vrlo važna i edukacija stanovništva, pogotovo iz perspektive prevencije razvoja alergija (velika važnost pridaje se izbjegavanju alergena ili smanjenju izloženosti), pridržavanja dijagnostičkih smjernica i redovitog uzimanja propisane terapije.
Minimalizirati simptome
Iako alergija nije izlječiva, različitim metodama liječenja mogu se ublažiti simptomi i smanjiti potreba za antialergijskim preparatima. Prije svega, valja izbjegavati alergene, s obzirom na to da izloženost njima pojačava rizik od nastanka alergija. Kod jačih oblika alergijskog rinitisa preporučuje se i upotreba maske, koju pacijent stavlja na nos i usta nakon izlaska iz kuće.
Liječenje antihistaminicima počinje prije sezone cvjetanja, a treba trajati do kraja djelovanja alergena. U slučaju da ta zaštita nije dovoljna, može pomoći i primjena topičkih (lokalnih) kortikosteroida, koji se uštrcavaju direktno u nos ili kapaju u oči.
Treba spomenuti i imunoterapiju ili hiposenzibilizacija, a to je uzročna terapija i jedina je koja djeluje na poremećeni imunološki sustav. Temelji se na koncepciji da toleranciju mogu inducirati visoke koncentracije alergena koje se daju tijekom duljeg razdoblja. Modificiranim alergenima - alergoidima - može se u nekoliko primjena postići terapijski učinak. Kod djece se terapija primjenjuje nakon pete godine i traje kontinuirano najmanje tri godine. Provodi se injekcijama, ali postoji i peroralna (na usta) ili sublingvalna (pod jezik) imunoterapija, koja je za djecu mnogo prihvatljivija. Istraživanja su pokazala da je astma u djece koja su prošla hiposenzibilizaciju rjeđa nego kod one koja nisu.
Preventivne mjere
Jedan od načina prevencije je praćenje utjecaja klimatskih uvjeta na ljudsko zdravlje, to jest praćenje bioprognoze. Osim polen monitoringa (praćenja koncentracije peludi u zraku), bioprognoza objedinjuje biometeorološke parametre. S obzirom na to da meteorološki i aerobiološki parametri utječu na pojavu simptoma kod pulmoloških i kardiovaskularnih bolesnika, nužno je pravodobno informiranje bolesnika o stanju u atmosferi i očekivanim meteorološkim uvjetima te savjetovanje kako prevenirati simptome i štititi zdravlje.
Kako bi neželjeni utjecaj peludi sveli na najmanju moguću mjeru, bolesnici koji pate od peludne alergije koriste i peludni kalendar, koji donosi obavijest o razdobljima cvatnje određenih biljaka i prisutnosti njihove peludi u zraku. Glavni podatak za izradu peludnog kalendara je određivanje duljine polenacije za svaku pojedinu biljnu vrstu ili rod (od početka do kraja). Mjerenjem količine peludi u zraku na što više mjernih postaja postavljenih u područjima s različitim klimatskim obilježjima, kao i svakodnevnim određivanjem vrste i koncentracije peludi, prati se dinamika njihova pojavljivanja. Peludni kalendar izrađuje se za proteklu polenacijsku sezonu i, s obzirom na vremenske prilike, razlikuje se od godine do godine.
Kad je ambrozija posrijedi, već je spomenuto da su njezina najčešća staništa zapuštena zemljišta, uz putove, ceste, željezničke pruge, obale potoka i rijeka te na neobrađenim vrtovima i gradilištima. Ako se susretnete s ambrozijom, preporučuje se iščupati biljku zajedno s korijenom, a pritom treba koristiti zaštitne rukavice da ne bi došlo do oštećenja kože i kontaktnog dermatitisa. Manje površine obrasle ambrozijom treba pokositi, i to prije cvatnje, koseći travu na 5 cm od tla i niže. Za velike površine koriste se kemijska sredstva. S obzirom na to da je vrlo alergogena, ambroziju bi trebalo nastojati iskorijeniti gdje god da se na nju naiđe.
Smanjite negativan utjecaj ambrozije na vaše zdravlje
- provjerite ima li je i u vašoj okolici i obavijestite o tome nadležne institucije
- uključite se u akcije njezina uklanjanja
- učestalo kosite travnjake
- u vrijeme cvatnje ambrozije držite prozore zatvorene te izbjegavajte jutarnje provjetravanje prostorija (od 5 do 10 sati)
- razmislite o kupnji klimatskog uređaje
- ne sušite odjeću izvan kuće
- perite posteljinu minimalno jednom tjedno u vrućoj vodi
- izbjegavajte izlaske između 10 i 16 sati tijekom suhog, vrućeg i vjetrovitog vremena, kad su koncentracije peludi u zraku najveće; za izlazak u prirodu izaberite dan poslije kiše jer je tada najmanja koncentracija peludi u zraku
- nakon povratka kući preodjenite odjeću, istuširajte se i operite kosu prije spavanja jer se pelud nakuplja na odjeći, koži i u kosi
- ako je moguće, u vrijeme cvjetanja ambrozije promijenite mjesto boravka i otiđite na godišnji odmor na more ili u planine, jer ambrozije još nema u našem priobalju niti na planinama iznad 1000 m visine
- koristite hipoalergene kozmetičke proizvode i sredstva za sunčanje
- izbjegavajte namirnice koje izazivaju sličnu alergiju (lubenice, dinje, banane, kamilica)
- redovito pratite bioprognozu
- upoznajte se s peludnim kalendarom
- koristite propisanu farmakoterapiju.
|
