Fizikalna terapija

Kad i kako istezati mišiće

Kod istezanja je važno znati što točno želimo istezati, u kojem smjeru i na koji način mišić radi i postaviti se u pravilan položaj

Istezanje je svojevrstan postupak tjelovježbe star koliko i čovjek, kojim opuštamo napete mišiće, povećavamo gibljivost tijela i postižemo unutarnji sklad. Može se raditi samostalno, ali i uz pomoć stručne osobe (fizioterapeuta ili profesora kineziologije). Razlozi za provođenje vježbi istezanja mogu biti sportske, rekreativne i medicinske, odnosno traumatske prirode (prijelom u zglobu i stanje nakon njega).
Stojeći, sjedeći ili ležeći u istom položaju dulje vrijeme javljaju se blagi bolovi u pojedinim dijelovima kralježnice, trnjenja u rukama i slično, zbog čega tijelo samo traži određene pokrete kojima bi otklonilo te tegobe, a to su gotovo uvijek pokreti istezanja. U današnje vrijeme, kad prevladava sjedilački način života i rada, ali i rad u istovjetnom, često neprimjerenom položaju, te tegobe javljaju se sve češće. Stoga je potrebno redovitije istezanje kako bismo spriječili nastanak određenih tegoba, a uklonili već postojeće.
Kod istezanja je važno znati što točno želimo istezati, u kojem smjeru i na koji način mišić radi i postaviti se u pravilan položaj. Kad se počne s istezanjem, treba doći do krajnjeg položaja, ostati tako petnaestak sekundi i nakon toga se vratiti u početni. Pritom nema trzajnih pokreta, nego sve valja raditi polako i odmjereno. Vježbe treba ponavljati određeni broj puta te obratiti pozornost na trajanje. Uz to, valja obratiti pozornost na disanje, jer je disanje važan dio svakog vježbanja pa tako i istezanja.
Istezanje nam mora pričinjavati ugodu, a ne neugodan napor ili bol. Ako pravilno vježbamo, a javlja se bol, valja otkriti uzrok boli i ukloniti ga.

Funkcionalni blok - oprez

Neistegnuti mišić moramo razlikovati od bloka u zglobu, jer i kod jednog i drugog imamo slične simptome - nemogućnost potpuna pokreta. Zato je potrebno testirati zglob i uvjeriti se da je mobilan u svim fiziološkim smjerovima, nakon čega se tek može zaključiti da je riječ o skraćenom (neistegnutom) mišiću.
Pojam gibljivost ili mobilnosti odnosi se na zglob koji može biti fiziološki negibljiv (mobilan), ograničeno ili u potpunosti negibljiv. Zglob može biti potpuno negibljiv, primjerice u slučaju funkcionalnog bloka, do kojeg može doći zbog nespretna pokreta. Tako pogrešan pokret leđima može uzrokovati blok i bol, jer nastaje funkcionalni blok u zglobu među kralješcima, zbog kojeg se javlja pritisak na živac i eto nevolje - mišić postane spastičan, to jest u grču, kad nikakvo istezanje neće pomoći. Baš naprotiv, može i odmoći, ali mobilizacija točno određenog dijela itekako će pomoći. Iako to možda zvuči neobično, kod istezanja je to česta pogreška, koja može dovesti do ozljede jer se forsira istezanje iako zglob iz određenog razloga ne dopušta pokret.
No, kad kažemo čovjeku da napravi pretklon (s ispruženim nogama u koljenima) i želimo da prstima dotakne podlogu, a on to ne može (u pravilu savija koljena, a donji dio leđa pregiba normalno), onda nije problem u zglobovima kralježnice nego u neistegnutosti stražnjeg dijela natkoljenica. U tom slučaju ćemo istezati mišiće stražnjeg dijela natkoljenica.

Kad istezati

U fizikalnoj terapiji čest je slučaj skraćenog mišića, primjerice kao posljedice cerebralne paralize ili nekoga drugoga moždanog oštećenja, kod kojih zbog centralnog oštećenja dolazi do spazma mišića i njihova posljedičnog skraćivanja. Za opuštanja takvih spastičnih mišića koriste se neurološke fizioterapeutske tehnike (npr. Bobath), koje ne koriste istezanje nego se mišić opušta na drukčiji način.
Slučajevi kod kojih se koristi istezanje su skraćenja mišića do kojih obično dolazi nakon djelomične rupture mišića ili tetive, traume zgloba ili dugotrajne imobilizacije. Prije istezanja poželjno je pripremiti mišić blagom masažom (npr. frikcijske i funkcionalne), kad se određenim pokretima postiže jača prokrvljenost određenog mišića.
Istezanje bi svakako trebali koristiti sportaši i rekreativci prije i nakon treninga, jer na početku pripremaju mišić na pojačan napor, a nakon napora ga opuštaju. Važno je znati da se redovitim i pravilnim istezanjem sprječava više od 50 posto ozljeda, od kojih su najčešće rupture mišića, koje se u pravilu događaju upravo zbog neistegnutosti i nepripremljenosti mišića. Nažalost, najčešći odgovor rekreativaca nakon ozljeđivanja je da nisu imali vremena za istezanje. To nam samo potvrđuje koliko je istezanje bitno i da za njega treba naći vremena.