Jesti nije isto što i hraniti se
Podijeli
Uzimanje hrane mnogo je više od zadovoljavanja osjećaja gladi.
Hrana na neki način pokazuje naš odnos prema samima sebi
Tek navečer?
Kasni večernji obroci kod mnogih su uzrok viška kilograma. Ne savjetuje se uzimanje obroka tri sata prije odlaska na počinak, a i večera ne bi trebala sadržavati više od 18 posto ukupnoga dnevnoga kalorijskog unosa. Onima koji imaju probleme sa žgaravicom savjetuje se lagani biljni čaj, kao što je anis, komorač ili rooibos - bez teina, koji će smiriti sluznicu želuca do jutarnjih sati.
Pretjerivanje
Obilne porcije i pretjerivanje u količini hrane uzete za jedan obrok česte su pogreške u prehrani. U toj zamci najčešće se nalazimo ako često jedemo izvan kuće, u restoranima ili na proslavama i domjencima, jer ne možemo odoljeti obilju i maštovitosti pripreme različitih gurmanskih specijaliteta, koji nas jednostavno "povuku". Najčešće je to slijed jela u nizu: predjelo, raskošno glavno jelo, obvezni desert. Katkad i iz puke znatiželje želimo isprobati što više zanimljivih jela. Slično je i tijekom blagdana, kad se pripremaju veće količine hrane, kad ne mislimo na kalorije, nego se prepuštamo kulinarskim užicima. Takvo obilje kalorijska je bomba za organizam. Tako, primjerice, u čestitarskom okruženju i tijekom obiteljskih posjeta i proslava unesemo mnogo više kalorija nego što nam objektivno treba, pa neki tijekom blagdana dobiju tri do pet kilograma.
Da barem nešto pojedem
Hrana kao brzinski energetski nadomjestak za glad mnogima je opravdanje za nedostatak vremena i neodgovoran stav prema hrani. U ručnim torbicama i pretincima u automobilu obvezno imaju bombone, slane grickalice, čokoladice, energetske štapiće i energetske napitke. Sve to može nam trenutačno otkloniti osjećaj gladi, ali nikako ne može biti zamjena za kvalitetan obrok. Često usput pojedemo kroasan s čokoladom, kiflu ili krafnu, "prstiće" ili lisnato tijesto, uz izgovor "da barem nešto pojedem". Najčešće se rukovodimo tezom "bolje išta nego ništa", ne razmišljajući o nutritivnoj i kalorijskoj vrijednosti hrane.
Nije svejedno kako
Da bismo sačuvali vrijedne hranjive sastojke iz hrane, nije svejedno kako hranu pripremamo. Namirnice treba što češće kuhati, pirjati ili kuhati na pari. Za povrće, primjerice, dovoljna je kratka termička obrada od nekoliko minuta, tako da ostane hruskavo i sačuva boju, ali i potrebne vitamine i minerale. Savjetuje se što češće izbjegavati peći u dubokoj masnoći, pohati, pržiti i raditi zapršku, kao i umakati u ulje od pečenja, skupljati u staklenke već korišteno ulje i ponovno ga koristiti...
Kuhinja i hladnjak po feng shuiju odražavaju i stanje probavnih organa. Kuhinja bi trebala biti pregledna, rokove pojedinih namirnica i začina treba redovito kontrolirati, a namirnice u hladnjaku držati poklopljene. Na namirnicama stavljenim u zamrzivač na naljepnici treba označiti datum, vrstu i količinu hrane, sadržaj konzerve valja odmah nakon otvaranja prebaciti u zdjelicu ili na tanjurić. Svaka promjena boje, mirisa i okusa (gorkasto) sugerira da je hrana pokvarena.
Neke osobe pripremu hrane jednostavno doživljavaju kao gubitak vremena, stereotipnu i dosadnu radnju koju moraju svaki dan ponavljati. Stoga pribjegavaju instant hrani, poput juha iz vrećice, gotovih umaka i jela, gotovih pudinga i deserta.
Obroke (dnevne i tjedne) treba isplanirati na način da u prehrani budu zastupljeni svi makronutijenti. Drugim riječima, jesti nije isto što i hraniti se.
Psihološko značenje hrane
Nekima je hrana sredstvo komunikacije. Ona ima psihološko značenje u običajima i ritualima vezanim uz kulturu i tradiciju, pa se namirnice koriste kao simboli. Primjerice, mladenci se posipaju rižom koja donosi sreću i plodnost, maslina i maslinovo ulje simbol su dugovječnosti, zdravlja, snage, otpornosti i žilavosti, voda je simbol opstanka, života, čistoće i ozdravljenja. Čaj i ritual ispijanja čaja u nekim je kulturama sinonim za mentalno pročišćenje, jer taj aromatični miris i okus bistri um i donosi spokoj, a ujedno je simbol opuštanja, okrjepe i osvježenja, dobrodošlice i prijateljskih namjera. Kava je za mnoge, u psihološkom smislu, mnogo više od običnog napitka. Kava je sinonim za predah, razbuđivanje, razgovor, druženje i komuniciranje, donošenje odluka. S kavom ne treba pretjerivati, jer kofein potiče izlučivanje vode iz organizma, odnosno djeluje kao diuretik, pa se savjetuje do dvije šalice kave dnevno. Kruh nas asocira na toplinu i miris doma, obiteljsko okupljanje, simbol je blagostanja (sadimo pšenicu za Božić da bi nam godina bila uspješna i bogata, plodonosna). Kruh i sol u nekim krajevima su simboli dobrodošlice.
Mnogi upravo hranu koriste kao nagradu, odnosno kaznu ili ucjenu, posebice kad je posrijedi komuniciranje i odnos s djecom ("Ako ne napišeš zadaću, nećeš dobiti čokoladu.").
Hrana je nekima terapija i lijek za stres. Bježeći od stvarnosti, hranom pokušavaju nadomjestiti nedostatak samopouzdanja i sigurnosti. Bilo koje negativno raspoloženje (bijes, ljutnju, gnjev, nezadovoljstvo) jednostavno utapaju u slatkišima i rafiniranim ugljikohidratima koji su visokokalorični i čija dulja upotreba vodi u abdominalnu pretilost (trbušna debljina).
No, stres i frustracije ne treba liječiti hranom. Bezvoljnost i tugu ne treba utapati u jelu ili piću, po principu hrana nas smiruje, a alkohol opušta. Bolje je izaći van i prošetati se, vježbati, skuhati čaj, popiti limunadu ili običnu vodu i smiriti emocije, a tek malo kasnije pojesti obrok.
Ne zaboravite
Bez tjelesne aktivnosti ne možemo očekivati rezultate u smanjivanju težine jer su mišići ti koji sagorijevaju kalorije i troše energiju pohranjenu u masnom tkivu.
Treba imati odgovorniji pristup prehrani, je konačni izbor ipak je samo na nama. Prije svakog stihijskog posezanja za jelom valja razmisliti je li to ono što nam u tom trenutku zaista treba i je li to za nas najbolje.
Budući da je hrana istodobno i energija koju unosimo u organizam, ne dopustimo sebi da "gladni radimo, a siti spavamo".
|
