Opća medicina

Guši me, nemam zraka!

Osjećaj nedostatka zraka vrlo je neugodan simptom, kojem liječnik treba pristupiti vrlo ozbiljno i potražiti njegov uzrok

Gotovo svakodnevno u ordinaciju se javljaju pacijenti koji se tuže na osjećaj gušenja u prsima, nedostatak zraka u mirovanju, pri manjem ili većem naporu, uz osjećaj stezanja u vratu. Tim tegobama nerijetko su pridružene omaglice, vrtoglavice ili ubrzan ritam rada srca, koji može biti povremen ili kontinuiran tijekom cijelog dana i noći. Pacijenti su obično uplašeni jer osjećaju strah.

Osjećaj nedostatka zraka vrlo je neugodan simptom kojem svaki liječnik treba pristupiti vrlo ozbiljno. Kao i uvijek, umnogome im pomaže ako imaju dovoljno vremena za razgovor s pacijentom, za detaljan klinički pregled i primjenu odgovarajućih dijagnostičkih pretraga i testova. Dobivenim rezultatima mogu se nadopuniti informacije dobivene od pacijenta, te tako olakšati put do postavljanja dijagnoze i odabira odgovarajućeg liječenja.

Najčešći uzroci gušenja su: prisutnost stranog tijela u dišnim putovima, akutne i kronične bolesti gornjih i donjih dišnih putova, pneumotoraks (kolaps jednoga plućnog krila zbog pucanja plućne maramice - pleure), bolesti srca, to jest slabost srca, bolesti štitnjače, prisutnost uvećanih limfnih čvorova ili drugih tumorskih tvorbi koje pritišću organe dišnog sustava ili urastaju u dišni sustav (leukemija, limfomi, metastatski tumori), slabokrvnost (anemija), psihičke bolesti (neuroza, depresija ili psihoze - dublji psihički poremećaji).
Katkad osjećaj gušenja s bolovima u prsnom košu može biti znak reflektirajućih simptoma iz trbušne šupljine, kao posljedice napada žučnih kamenaca, ukliještene hijatalne hernije (želučano-dijafragmalna kila), uvećane jetre koja pritišće na ošit i time pritišće pluća i ometa disanje.

Oslabljeno srce

Gušenje i osjećaj nedostatka zraka koji se javljaju kod starijih osoba, ili onih koje imaju oslabljeno srce, klinički se nerijetko manifestiraju uvlačenjem kože pri disanju na prijelazu vrata u gornji dio prsnog koša te vidljivim nabreklim venama na vratu. Mogu biti zamjetne plavičaste usne, a na nogama se može primijetiti otok obiju potkoljenica. Bolesnici noću loše spavaju ili uopće ne spavaju, a na krevetu im odgovara polusjedeći položaj, nerijetko pokraj otvorenog prozora. Dnevno mokrenje iznosi samo oko 500 ml. Kod takvih bolesnika posrijedi može biti popuštanje oslabljenog srca, a uzroci tome su brojni. Liječnik će pregledom i dijagnostičkim pretragama utvrditi točnu dijagnozu i odrediti odgovarajuću terapiju. U ovakvom slučaju posjet liječniku je nužan, jer posljedice mogu biti vrlo ozbiljne. Srce može doći u stanje u kojem kažemo da je popustilo, kad se razvija gušenje koje može dovesti do smrti zbog nakupljanja zaostale tekućine u plućima. Valja napomenuti da gušenje, uz ostale simptome, poput bolova u prsnom košu, omaglice i gubitka svijesti, može biti prvi znak akutnog infarkta srca.

Bolesti dišnih putova

Uzrok gušenju može biti akutna ili kronična bolest gornjih i donjih dišnih putova.

Akutne bolesti dišnih putova liječe se simptomatskom terapijom, koja će ublažiti simptome bolesti ako je riječ o virusnom ili alergijskom uzroku bolesti, ili će se liječiti antibioticima, ako je posrijedi bakterijska akutna upala sinusa, ždrijela, dušnika ili bronha. Često se događa da pacijenti navode osjećaj kao da ih nešto škaklje u grlu, a ujutro moraju ispljunuti sluzavi sadržaj koji može biti bjelkast, žut ili zelenkast.

Kronične bolesti dišnog sustava možemo grubo podijeliti na bolesti gornjih i donjih dišnih putova. Kod kronične upale sinusa, nosa, ždrijela dušnika ili bronha, kad znakovi upale traju dugo (od 15 do 30 dana), bez povišene ili umjereno povišene tjelesne temperature, uzrok može biti alergijska reakcija. U takvim okolnostima organizam i sluznica dišnih putova postaju osjetljiviji zbog imunoloških (obrambenih) mehanizama kao reakcije na viruse, bakterije i ostale mikroorganizme, koji tada mogu nadograditi ili zakomplicirati alergijsku upalu.

Česta je i kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB), a podrazumijeva nekoliko kroničnih plućnih bolesti koje se odnose na kronični opstruktivni bronhitis, emfizem (smanjenje plućne površine) i astmu. Pušenje je najčešći provocirajući čimbenik za KOPB i karcinom pluća, koji je prvi na listi uzroka smrtnosti muškaraca u Hrvatskoj.