Tema broja: Torakalna kralježnica

Zanemareni dio potpornog stupa

Uzroci boli u prsnoj kralježnici mogu biti upalne ili degenerativne promjene, ali i zarazne bolesti, tumori i metabolički poremećaji

Kralježnica se sastoji od 33 ili 34 kralješka koji su međusobno povezani i čine glavnu okosnicu našeg skeleta. Najopterećeniji dijelovi su oni koji su i najpokretljiviji - vratni i slabinski - pa se njima i posvećuje najveća pozornost. To je povezano i s dugotrajnim statičkim opterećenjem kralježnice i okolnih struktura, prije svega mišića, što je jako izraženo u današnjem sjedilačkom načinu života. No, neopravdano se zanemaruje središnji i najveći dio, a to je prsna ili torakalna kralježnica.

Anatomski podsjetnik

Kralježnicu možemo podijeliti na vratni, prsni i slabinski dio, na koji se nastavljaju križna i trtična kost. Između slobodnih koštanih segmenata (kralježaka) uložene su 23 intervertebralne ploče (diskovi), koje čvrsto vežu kralješke i omogućuju gibljivost. Kralješci su dodatno povezani čvrstim svezama (ligamentima). Koštani segmenti obuhvaćaju oko tri četvrtine, a diskovi jednu četvrtinu cjelokupne visine.
Prsna ili torakalna kralježnica sastoji se od 12 kralježaka. Na trupove prsnih kralježaka naslanjaju se rebra, i to po dva na svaki trup kralješka. Rebra se s prednje strane prsnog koša hvataju za prsnu kost. Trup prsnih kralježaka je visok i trokutast, a otvor kralješka u obliku stražnjeg luka okrugao i kroz njega prolazi leđna moždina. Visina i širina trupova prsnih kralježaka povećavaju se od gornjih prema donjim, što je prilagođeno povećanju opterećenja koja moraju izdržati. Mali zglobovi između kralježaka postavljeni su okomito u poprečnoj ravnini. Takav oblik kralježaka omogućuje čvrstoću, te je, shodno tome, uloga prsne kralježnice uglavnom potporna, dok su pokreti među kralješcima općenito mali. Malo su veći u donjim nego u gornjim segmentima. Zbog anatomskih specifičnosti donjih torakalnih kralježaka, više od 50 posto prijeloma cijele kralježnice zahvaća regiju 11. i 12. torakalnog te prvog slabinskog kralješka, što u kliničkoj anatomiji čini posebnu cjelinu koja se naziva torakolumbalni prijelaz.
Kada govorimo o čvrstoći kosti, pa tako i čvrstoći kralješka, ona je kombinacija njezine gustoće i kvalitete. Uz gustoću, snaga kosti ovisi i o njezinoj geometriji (arhitekturi) i intrinzičkim svojstvima materijala (npr. svojstvima kolagena), a kvaliteta ovisi o obliku i volumenu, koštanoj pregradnji, mineralizaciji, nakupljanju oštećenja i mikroarhitekturi. Za integritet kralježnice važni su i mišići, smješteni u nekoliko slojeva, koji daju potporu i služe pokretanju kralježnice.

Zašto boli

Bol u torakalnoj kralježnici može biti povezana s promjenama koje uključuju samu kralježnicu i pripadajuće strukture, ali i probavni sustav, srce, pluća ili bubrege, kada govorimo o prenesenoj boli. Torakalna kralježnica često je mjesto upalnih ili degenerativnih promjena, ali uzroci boli mogu biti i zarazne bolesti (npr. tuberkuloza), tumori (češće metastaze nego primarni tumori) ili metaboličke promjene (npr. osteoporoza).
Među upalnim neinfektivnim reumatskim bolestima koje zahvaćaju kralježnicu najznačajnija je grupa bolesti koje nazivamo seronegativne spondiloartropatije. Najpoznatiji entitet među njima je ankilozantni spondilitis. Bolest je nepoznata uzroka, a u njezinom nastanku važnu uloga ima nasljedna komponenta. Bol u prsnom košu, koja se nađe u ankilozantnom spondilitisu i drugim spondiloartropatijama, može biti posljedica upale hvatišta međurebrenih mišića i zahvaćenosti spoja prsne kosti (manubriosternalna sinhondroza).
Degenerativne promjene u torakalnoj kralježnici češće su u starijoj dobi, a posebna forma karakterizirana stvaranjem velikih koštanih izraslina koje premošćuju prostore između kralježaka je difuzna idiopatska hiperostotska spondiloza (DISH). Kod širenja bolova uzduž rebara uzroci su najčešće koštani izdanci ili izbočeni intervertebralni disk kao posljedica degenerativnih promjena.
U primarnoj ili sekundarnoj osteoporozi uzrok boli u torakalnoj kralježnici je kompresivni prijelom trupa kralješka, koji može nastati i bez ikakve traume ili na minimalnu traumu (npr. podizanje lakšeg tereta, ustajanje ili kašljanje). Neposredni čimbenici koji dodatno pridonose bolovima su deformacije kralježnice, sekundarne degenerativne promjene i promjene u području mekotkivnih struktura (npr. spazam mišića).
Bol u torakalnoj kralježnici može imati ishodište i u lošem držanju uzrokovanom dugotrajnim statičkim opterećenjem, npr. sjedenjem.