Dermatologija

Nasljedna sklonost nepredvidiva tijeka

Do adolescencije se očekuje nestanak promjena na koži u oko 60 posto oboljelih, a do dvadesete godine u 90 posto

Atopijski dermatitis (AD, neurodermitis) kronična je upalna bolest kože koja najčešće nastaje u dojenačkoj dobi, između trećeg i šestog mjeseca života. Atopijom nazivamo genetski uvjetovanu sklonost povećanom stvaranju IgE protutijela. Zapravo, nasljeđuje se atopijska konstitucija, a na pojavu bolesti utječu okoliš, dugotrajna izloženost alergenu i infekcije. Kako manji postotak oboljelih nema povećana IgE protutijela u serumu, govorimo i o nealergijskoj varijanti bolesti ili atopiformnom dermatitisu.

Uloga naslijeđa 

Atopijski dermatitis češće se javlja kod djece kojima članovi uže obitelji imaju neku atopijsku bolest (atopijski dermatitis, peludna hunjavica, alergijski bronhitis i astma). Približno će oboljeti 20 do 25 posto djece kojima jedan član uže obitelji ima atopijski dermatitis, te čak 50 posto njih kojima su dva člana uže obitelji pogođena tom bolešću.

Krivac određena hrana? 

Procjenjuje se da samo 10 do 20 posto djece s atopijskim dermatitisom ima klinički značajnu preosjetljivost na hranu.
Testovi koji ispituju preosjetljivost na hranu (kožni test ubodom - prick i test za određivanje specifičnih IgE protutijela iz krvi - RAST) u djece s atopijskim dermatitisom pokazuju osjetljivost na jednu ili više vrsta hrane u 51 do 85 posto slučajeva. Ti testovi pouzdani su za dokazivanje tolerancije na hranu, ali imaju malu vrijednost u dokazivanju klinički značajne alergije, osim kod jakog pozitiviteta. Stoga je i dalje zlatni standard za dokazivanje preosjetljivosti na hranu provokacijski test (dvostruko slijepi, placebo kontrolirani ekspozicijski test na hranu). Od ostalih in vivo testova rjeđe se provodi APT (atopy patch test) i SAFT (skin application food test), a in vitro CAP System FEIA za određivanje specifičnih IgE protutijela.
Samo 25 do 30 posto pacijenata s pozitivnim kožnim testom će pokazati reakciju na hranu nakon provokacijskog testa. Većina reakcija na koži nastaje nekoliko minuta do dva sata nakon uzimanja hrane, a traju od pola do dva sata. Reakcija na hranu uglavnom se očituje crvenim točkastim osipom, uz svrbež ili pojavom mjehura (urtika), a posredovana je oslobađanjem histamina (upalne tvari) iz kožnih mastocita posredstvom IgE protutijela. Preosjetljivost na hranu može biti uvjetovana alergijskim i nealergijskim mehanizmima.
Jaja, mlijeko, brašno, riba, kikiriki i soja uzrokuju oko 90 posto ukupne preosjetljivosti na hranu. Izbjegavanje hrane s pozitivitetom u kožnim testovima važno je radi sprječavanja urtikarijalnih reakcija povezanih sa svrbežom. U kontroliranim kliničkim studijama s provokacijskim testom vrlo rijetko se dokaže pogoršanje samih ekcematoznih promjena. Stoga je važno biti odmjeren u eliminacijskoj dijeti kako se djeci ne bi uskratile potrebne hranjive tvari.
Kod preosjetljivosti na kravlje mlijeko valja naći prikladnu zamjenu, što ne uključuje kozje mlijeko ili soju. Smatra se da su najbolje rješenje formule s ekstenzivnim proteinskim hidrolizatima. Kod ekstremno preosjetljive djece, koja ne podnose ni takve preparate, daju se formule na bazi aminokiselina.
Desenzibilizacija i imunoterapija nisu se pokazale učinkovitima kod alergija na hranu. Preosjetljivost na jaje, mlijeko, soju i pšenično brašno uz eliminacijsku se dijetu gubi za jednu do tri godine, dok se na kikiriki, lješnjak, ribu i školjkaše uglavnom ne gubi.
Dojenje je vrlo bitan čimbenik u odgađanju ranog početka bolesti, te se preporučuje kao isključiva prehrana do šest mjeseci života, a uz dohranu do 12 mjeseci života. Dijeta trudnica nije se pokazala učinkovitom, osim izbjegavanja kikirikija. Majkama dojiljama savjetuje se izbjegavati kikiriki i koštunjičavo voće (orah, lješnjake i bademe). Dohrana treba početi nakon šest mjeseci života; mliječni proizvodi ne savjetuju se prije godinu dana, jaja prije druge, a koštunjičavo voće i kikiriki prije treće godine života.
Uloga hrane kao provokacijskog čimbenika najvažnija je u ranoj dobi, tijekom prve tri godine. S obzirom na to da je sastav crijevne flore u dojenačkom dobu važan za pravilan razvoj imunog sustava, istraživanja su pokazala da konzumiranje probiotika (Lactobacilus rhamnosus GG, LGG) u trudnoći i ranom životu smanjuje pojavu atopijskog dermatitisa. Uz to, procjenjuje se da unošenje gamma-linolenske kiseline (npr. iz boražine) smanjuje težinu bolesti u kasnijem djetinjstvu. Ne smije se zaboraviti ni na unakrsnu preosjetljivost antigena hrane i inhalacijskih alergena, što može prouzročiti pogoršanje bolesti. Primjerice, osobe alergične na pelud breze često su preosjetljive na jabuku, mrkvu, krumpir, grašak, celer i kivi.