Dermatologija

 ostali članci
  

Bakterije na nišanu

  

Jeste li skloni gljivičnim infekcijama?

  

Antioksidansi - u središtu zanimanja medicine 21. stoljeća

  

Melanom - predrasude i zablude

  

Gljivične tegobe na udaru ljeta

svi članci »

Anketa

 
Kad kupujete proizvode za njegu kose, odabirete li više proizvoda iz jedne linije (npr. šampon, balzam, maska/serum)?
da
ne



» Rezultati
» Ostale ankete

Pretraživanje
 
Newsletter
 

Dermatologija

Nasljedna sklonost nepredvidiva tijeka

Autor:
Vesna Magdić-Jelavić, dr. med., spec. dermatovenerolog
objavljeno u broju 68 (10/09)

Do adolescencije se očekuje nestanak promjena na koži u oko 60 posto oboljelih, a do dvadesete godine u 90 posto

Stranica: « 1 [2]

Uloga inhalacijskih alergena 

Dok je preosjetljivost na hranu važna u ranoj dječjoj dobi, kod starije djece i odraslih važnija je uloga čimbenika okoliša, odnosno inhalacijskih alergena. Kod većine atopičara prisutan je pozitivitet na barem jedan inhalacijski alergen - čak 90 posto njih pokazuje preosjetljivost na grinje kućne prašine, za razliku od 5 posto kod neatopičara. Zasad su poznati načini uklanjanja grinja kućne prašine redovitim pranjem posteljine, čišćenjem tepiha i tapeciranog namještaja specijaliziranim sredstvima ili usisavačima, uvođenjem posteljine od nepropusnog materijala i sl. No, važni su i životinjska dlaka, pelud, plijesni te zagađenje zraka sumpornim dioksidom i dušičnim oksidom iz ispušnih plinova automobila.

Utjecaj mikroba 

S obzirom na poremećaj lipida u površinskom sloju kože, smanjena je i njezina antibakterijska aktivnost, tako da je kod djece atopičara naseljavanje kože bakterijom Staphylococcus aureus iznimno veliko i iznosi 90 posto, a čak 71 posto njih istu bakteriju ima u nosu. Težina bolesti izravno ovisi o prisutnosti toksina stafilokoka na koži, stoga je vrlo važna eradikacija stafilokoka s kože i nosa bolesnika te osoba s kojima su u kontaktu.
Uloga kvasca Pityrosporum ovale važna je za pogoršanje promjena na koži glave i vrata kod adolescenata i odraslih, a nije dokazan njegov značaj kod male djece.
Smatra se da je rizik za razvoj atopijskog dermatitisa smanjen za 50 posto kod djece koja su imala prvi respiratorni infekt prije šestog mjeseca života. Naime, nedostatak izloženosti određenim infektivnim agensima u ranoj životnoj dobi dovodi do zadržavanja nezrelog TH2 imunog odgovora, umjesto normalnog sazrijevanja prema TH1 profilu, koje je potaknuto mikrobnim čimbenicima.

Najčešći iritansi 

Osobe s atopijom trebaju izbjegavati kontakt s vunom, okluzivnom sintetičkom odjećom, deterdžentima, omekšivačima u donjem rublju, mirisima u kozmetici, pijeskom, travom i citričnim voćem.

Izgled promjena 

Kod trećine oboljelih bolest je kronično recidivirajućeg tijeka, a očituje se pojačanom suhoćom kože i crvenilom uz svrbež. U ranoj dobi promjene zahvaćaju obraze, čelo i vlasište. Vlasište je eritematozno (crveno), s izraženim ljuštenjem, a zbog svrbeža su često vidljive i ogrebotine, uz moguć razvoj gnojnog procesa.
Moguće je širenje promjena na trup i ekstremitete, u vidu sitnog osipa, čvorića ili plakova. Kasnije se promjene lokaliziraju na pregibne strane velikih zglobova, zapešća, vrat, skočne zglobove, vjeđe i šake. U početnoj fazi promjene mogu biti vlažne, a u kasnijoj prevladavaju suhe lezije.

Kako se postavlja dijagnoza 

Glavni kriteriji su svrbež, karakterističan izgled i lokalizacija promjena, kroničan tijek i pozitivna osobna ili obiteljska anamneza. Sporedni znakovi su suhoća kože, hrapavost, hiperlinearnost dlanova i tabana, povišena IgE protutijela u serumu, rani početak bolesti, sklonost infekcijama kože, suhoća usnica, konjunktivitis (upala očne spojnice), nepodnošenje neke hrane, preosjetljivost na vunu, izraženost brazda ispod očiju, svrbež kod znojenja itd.

Liječenje 

Uspjeh liječenja ovisi o dobroj suradnji liječnika (dermatologa, pedijatra) i roditelja, koje treba upoznati s naravi bolesti, potencijalnim čimbenicima koji je pogoršavaju te o pravilnoj njezi kože u mirnoj fazi bolesti. S obzirom na kronični tijek bolesti, većina roditelja postane razočarana ili nepovjerljiva, osobito zbog velikog broja pogrešnih informacija koje dobiju od prijatelja i rođaka, čak i zdravstvenih djelatnika.
U akutnoj fazi bolesti korisna je kratkotrajna primjena lokalnih kortikosteroida te lokalnih imunomodulatora (takrolimusa i pimekrolimusa), koji se mogu upotrebljavati i za dugotrajnu kontrolu bolesti. Sedativni (uspavljujući) antihistaminici od koristi su kod intenzivna svrbeža, osobito noću kad je obično jači. Lokalni ili sistemski antibiotici mogu se primijeniti kod postojeće superinfekcije, odnosno za potpuno uništenje stafilokoka.
Kod teških oblika bolesti u liječenje se uključuje i fototerapija, fotokemoterapija, azatioprin, ciklosporin, sistemski kortikosteroidi, interferon. Dermatolog će pregledom i dodatnom obradom odrediti koja je terapija najprikladnija za pojedinog bolesnika.

Važnost hidracije 

U koži atopičara smanjena je količina ceramida (lipidi) i stoga povećan gubitak vode. Tako oštećena barijera omogućuje pojačano prodiranje alergena i iritansa. Stoga treba izbjegavati pretjeranu uporabu sapuna, šampona i deterdženata koji pogoršavaju suhoću kože. Tvrda voda također pridonosi povećanoj učestalosti atopijskog dermatitisa.
Uljne kupke u mlakoj vodi djeluju umirujuće, smanjuju naseljavanje bakterija i olakšavaju prodiranje preparata za lokalnu primjenu nakon kupke. Krema ili mlijeko s dodatkom esencijalnih masnih kiselina, koje nedostaju koži, obnavljaju lipidnu barijeru i smiruju. Pogodni su i preparati s dodatkom uree koja koži vraća vlagu (na upalno promijenjenim mjestima mogu izazvati osjećaj peckanja). U fazi upale, korisno je primijeniti vlažne obloge koji će smanjiti svrbež, olakšati skidanje krusta i prodiranje lokalnih kortikosteroida. Tijekom zimskih mjeseci suhoća kože jače je izražena, pa je korisna i primjena ovlaživača u stanu.

Prognoza 

Atopijski dermatitis pokazuje tendenciju povlačenja, tako da se do adolescencije očekuje nestanak promjena na koži u oko 60 posto oboljelih, a do 20. godine u oko 90 posto. Ponovna pojava u odrasloj dobi nije rijetkost, a najčešće se očituje kao dermatitis na rukama. Procjenjuje se da približno 50 posto djece u kasnijoj životnoj dobi razvije alergijski rinitis (peludnu hunjavicu), a 20 do 50 posto astmu. To se ponajviše odnosi na djecu s preosjetljivošću na jaja. Kad se astma pojavi u ranoj životnoj dobi, češća je kod dječaka.

Tijek bolesti nemoguće je predvidjeti. Čimbenici koji upućuju na dugi tijek su: rani početak, jako raširena bolest u ranom djetinjstvu, popratna astma ili peludna hunjavica, jedino ili najstarije dijete u obitelji, visok titar IgE protutijela te pozitivna obiteljska anamneza.

Stranica: « 1 [2]