Dermatologija

Lica i naličja psorijaze

S razvojem molekularne biologije točno se zna koji geni sudjeluju u određivanju sklonosti psorijazi, ali ne i kako

Iako u zapisima starih Egipćana na papirusu postoje dokazi o određenim kožnim promjenama, opis psorijaze nije pronađen. Ali zato je nađen u dokumentima koji potječu iz Hipokratove škole (460. - 377. g. p. n. e.). U namjeri da opiše promjene koje karakteriziraju ljuskanje i crvenilo kože, Galen je prvi uveo naziv psora.
Vulgarna psorijaza je bolest kože od koje u Europi boluje jedan do dva posto stanovništva i na čiju učestalost utječu klimatski, društveni i gospodarski činitelji. Najčešće se pojavljuje u drugom i trećem desetljeću života, a podjednako su zahvaćeni muškarci i žene. Karakteriziraju je upalna crvenkasta, oštro ograničena žarišta različite veličine, prekrivena srebrnkasto-bjelkastim ljuskama. Uz kožu, gotovo su redovito zahvaćeni i oštećeni nokti. U nekim slučajevima može zahvatiti i teško oštetiti zglobove, uzrokujući invaliditet.

Samo naslijeđe nije dovoljno

Iako je uzrok bolesti nepoznat, u 60 do 70 posto oboljelih može se doznati da u široj ili užoj obitelji još netko ima psorijazu, zbog čega se dovodi u vezi s naslijeđem. Valja, međutim, istaknuti da se ne nasljeđuje psorijatička morfa, nego samo sklonost pojavi takvih morfi. Dugo se znalo da se psorijaza češće pojavljuje u određenim obiteljima, no s razvojem molekularne biologije došlo se do spoznaje koji geni imaju ulogu u određivanju sklonosti psorijazi, iako nije poznat točan način nasljeđivanja te sklonosti.
No, za pojavu bolesti ne treba optužiti samo naslijeđe, nego i sudjelovanje nekih drugih čimbenika.

Od vanjskih čimbenika u obzir dolaze kemijski, upalni (virusne i bakterijske bolesti kože) i fizikalni (npr. izloženost dugotrajnom pritisku). Uočeno je i da između traume i pojave lezije na koži obično prođe dva do šest tjedana.

Od unutarnjih čimbenika navodi se primjena pojedinih lijekova, neke infektivne bolesti (osobito streptokokne infekcije), trudnoća i porod, hipokalcemija i provođenje različitih dijeta. Osim streptokoknih infekcija, bilježe se upala sinusa i dišnog sustava te različita stanja u probavnom i genitourinarnom sustavu. U novije vrijeme kod osoba oboljelih od AIDS-a, a koje su otprije bolovale od psorijaze, uočeno je pogoršanje kliničke slike. Pogoršanje je zabilježeno i u slučaju hipokalcemije, dok trudnoća u 50 posto oboljelih smiruje kliničku sliku, iako su opisana i stanja pogoršanja. Od lijekova koji dovode do pogoršanja psorijaze navode se litij, beta-blokatori, antimalarici i interferon. Konzumacija alkohola i sklonost pušenju cigareta također pogoršavaju kliničku sliku.

Psorijaza se može javiti u bilo kojoj životnoj dobi, iako je zamijećeno da se u dvama životnim razdobljima javlja češće: između 20. i 30. godine života, a zatim između 50. i 60. godine. Iako se u žena češće javlja ranije, tijek bolesti gotovo je isti, s fazama prolaznog smirenja. U usporedbi s atopijskim dermatitisom, psorijaza je manje učestala kod djece, a najčešći oblik je kapljični tip (psoriasis guttata), koji se oično javlja sa streptokoknom infekcijom grla.
Navodi se da dvije trećine oboljelih pati od blagog, a samo jedna trećina od težeg oblika psorijaze. U jednom ispitivanju veće grupe bolesnika (ukupno 1728), 79,2 posto imalo je promjene na noktima, a do 30 posto psorijatični artritis.

Za razliku od etiologije, patogeneza psorijaze mnogo je bolje objašnjena. Bitna promjena je pojačana mitotska aktivnost (dijeljenje) u stanicama temeljnog sloja epidermisa. Zbog toga epidermis sadrži više slojeva stanica, što se može vidjeti kao zadebljali rožnati sloj sklon ljuštenju. Osim povećana dijeljenja stanica, ubrzan je i put stanica kroz epidermis, tj. njihovo pomicanje od baze prema površini, zbog čega rožnate stanice ne stignu sazreti i sklone su ljuštenju. Uz to, u podlozi promjena je jaka upala.