Javno zdravstvo

Pandemijska A(H1N1)v 2009 gripa

Svjetska zdravstvena organizacija 11. lipnja 2009. proglasila je prvu globalnu pandemiju u 21. stoljeću

Priopćenje o pojavi epidemije bolesti nalik gripi u tri odvojena područja Meksika Svjetska zdravstvena organizacija izdaje 24. travnja 2009. Istodobno izvještava i o pojavi svinjske gripe u SAD-u. Oboljeli nisu imali kontakt sa svinjama. Laboratorijskim ispitivanjima utvrđeno je da je riječ o potpuno novom virusu influence A(H1N1)v koji dosad nije identificiran nigdje u svijetu. Nastao je kao rezultat preslagivanja čak četiriju tipova virusa A(H1N1) - dva svinjska, jedan ptičji i jedan humani soj.

Razlika između nove gripe A(H1N1)v i svinjske

Tipična svinjska gripa je akutna virusna infekcija respiratornog sustava kod svinja, uzrokovana virusom gripe tipa A. Smrtnost je kod svinja mala, a oporavak obično slijedi za sedam do 10 dana. Javlja se i kod ptica, peradi, konja i ljudi, s tim da je rijedak prijelaz između pojedinih vrsta. Svinjska gripa prvi je put zabilježena 1950. kod ljudi koji su bili u izravnom kontaktu s oboljelim svinjama (ljudi koji rade na farmama). Od 1958. u Europi je zabilježeno 17 slučajeva.
Dakle, svinjski virus gripe rijetko prelazi sa životinje na čovjeka, dok novi virus gripe (H1N1)v inficira ljude, uzrokuje bolest i prenosi se s čovjeka na čovjeka.

Nakon što se bolest proširila na sve kontinente, uzrokujući i smrtne slučajeve, ispunjeni su kriteriji Svjetske zdravstvene organizacije da se proglasi pandemija novim virusom gripe. Prema novoj nomenklaturi Svjetske zdravstvene organizacije, prvobitni naziv "svinjska gripa" zamijenjen je nazivom pandemijska A(H1N1)v 2009 gripa. Oznaka za novi virus gripe je A(H1N1)v, kako bi se razlikovao od virusa sezonske gripe A(H1N1) i virusa svinjske gripe A(H1N1).
Nekoliko je svježih primjera kad se virus gripe životinjskog podrijetla povremeno prenio i na čovjeka. Najsvježiji primjer je "ptičja gripa" A(H5N1), koja je desetak godina kružila u istočnoj i južnoj Aziji među pticama i peradi, ali interhumani prijenos tog virusa bio je vrlo rijedak. Novi virus gripe A(H1N1)v je prvi u posljednjih nekoliko godina koji se prilagodio čovjeku, pa se može govoriti o ljudskoj gripi.

Pandemije gripe

Pandemija je pojam koji označava širenje bolesti na nekoliko kontinenata. U prošlom stoljeću dogodile su se tri velike pandemije, od kojih je svaka imala svoje specifičnosti:

• 1918. pandemija tzv. španjolske gripe (H1N1) - u svijetu je umrlo na desetke milijuna ljudi; najviše su obolijevale mlađe dobne skupine (od 18 do 40 godina)
• 1957. azijska gripa (H2N2) - najviše oboljelih bilo je među djecom
• 1968. hongkonška gripa (H3N2) - odnijela je dva milijuna života; bile su zahvaćene sve dobne skupine.

Za usporedbu, od sezonske gripe svake godine u svijetu umre od 250.000 do 500.000 ljudi.

Svjetska zdravstvena organizacija 11. lipnja 2009. proglasila je šesti stupanj pandemije nove gripe A(H1N1) v, prvu globalnu pandemiju u 21. stoljeću. Pandemija je proglašena zbog geografskog širenja bolesti, a ne zbog njezine težine, jer se najnovija pandemija širi svijetom velikom brzinom. Kod pandemija u prošlosti virusu gripe trebalo je više od pola godine da se proširi onoliko koliko se A(H1N1)v proširio za manje od šest tjedana, navodi se u priopćenju Svjetske zdravstvene organizacije. Potvrđuje se pravilo da virusi gripe putuju brzinom najbržega prometnog sredstva.
U ovoj ranoj fazi pandemija se na globalnoj razini može opisati kao umjerena. Klinička slika oboljelih pretežno je blagog do srednje teškog oblika. Niska ukupna smrtnost potvrđenih bolesnika od 1,9 posto govori da je riječ o virusu uobičajene patogenosti kao za sezonsku gripu. Pretežno obolijevaju mlađe dobne skupine - oko 80 posto oboljelih čine osobe mlađe od 30 godina, što je najčešće vezano uz putovanja u zemlje gdje je zabilježena pojava gripe. Javljaju se i pretpostavke da starija populacija ima neki stupanj imunosti od prije preboljenih epizoda gripe. Podjednako obolijevaju muškarci i žene.
Iako klinička slika nije teška, treba biti na oprezu jer su iznenađenja moguća, a sva predviđanja o virusima gripe nezahvalna su zbog stalnih promjena virusa. Na primjer, španjolska gripa 1918. javila se u tri vala: prvi, lagani oblik javio se ljeti, s blažom kliničkom slikom i manjim brojem oboljelih; drugi se ponovio u jesen i zimu i bio je mnogo teži oblik s visokom stopom smrtnosti, a i treći u proljeće bio je težak oblik. Zato treba pričekati što će se dogoditi u hladnijim mjesecima i kad virus napadne tradicionalno rizične skupine: stariju populaciju, kronične bolesnike, malu djecu i trudnice.
Značajke pandemije mogu se razlikovati među pojedinim državama. S vremenom se mogu promijeniti, a ovise i o socijalnim čimbenicima, razvijenosti i dostupnosti zdravstvene službe, osjetljivosti populacije, promjenama samog virusa i drugim čimbenicima.

Prema dosadašnjim spoznajama, rizične grupe za teži oblik bolesti A(H1N1)v pandemijske gripe 2009 su:

• osobe s kroničnim oboljenjima (srca i pluća, metaboličkim oboljenjima, bubrežnim i jetrenim bolestima, neurološkim i neuromuskularnim bolestima, oštećenjem imunološkog sustava, bilo urođenim ili stečenim
• trudnice
• djeca, posebno mlađa od dvije godine.

Mjere zaštite (opće higijenske mjere i specifična zaštita protuvirusnim lijekovima) pokazale su svoju učinkovitost. Izbjegnuta je osobina eksplozivnosti za pandemijski tip širenja kod visoko zaraznih i patogenih tipova virusa gripe. Virus gripe obično nestaje s toplim vremenom, ali virus A(H1N1)v pokazuje otpornost, pa se širi po sjevernoj polutci iako je ljeto. Treba upamtiti da se nakon pandemijske gripe pandemijski virus bolje prilagođava ljudima i uzrokuje sezonsku gripu.