Javno zdravstvo

Pandemijska A(H1N1)v 2009 gripa

Svjetska zdravstvena organizacija 11. lipnja 2009. proglasila je prvu globalnu pandemiju u 21. stoljeću

Kako se prenosi

Izvor zaraze je zaražen čovjek, koji je zarazan jedan dan prije pojave simptoma do pet dana (kod djece i do sedam dana) nakon što se bolest razvije. Najviše je zarazan, odnosno izlučuje najviše virusa kad su simptomi bolesti najizraženiji. Širi se kapljičnim putem (kašljanjem, kihanjem) direktno s inficirane na zdravu osobu. Moguć je i prijenos kontaktom direktno ili indirektno preko predmeta svježe zagađenih izlučevinama iz nosa i grla bolesne osobe (virus može preživjeti na površinama kao što su kvake, stol, tipkovnica, bankomat i sl. i do nekoliko sati). Virus se ne prenosi putem hrane i vode za piće, kao ni putem vode u bazenima, fontanama, vodenim parkovima i slično.

S obzirom na to da virus A(H1N1)v ima i gene svinjskog virusa gripe i u početku je imao naziv "svinjska gripa", postavlja se pitanje sigurnosti svinjskog mesa za ljudsku prehranu. Svinjsko meso pripremljeno na uobičajen način, to jest kuhano i pečeno (kod nas odavno postoji pravilo da se treba temeljito prati i kuhati zbog mogućnosti bakterijskog trovanja hranom - salmonelom, kampilobakterom) te ispravno salamureno i sušeno svinjsko meso ne predstavlja opasnost za ljudsko zdravlje.

Simptomi kao i kod sezonske gripe

Simptomi se ne razlikuju od simptoma uobičajene sezonske gripe. Javljaju se jedan do tri dana nakon izlaganja virusu gripe, a najčešći su: povišena tjelesna temperatura, glavobolja, bolovi u mišićima i zglobovima, mučnina, katkad povraćanje i proljev. Njima se pridružuju kašalj, grlobolja, otežano disanje na nos, promuklost... Simptomi traju četiri do pet dana, nakon čega slijedi brzi oporavak. U ovoj pandemiji do sada nisu zabilježene česte komplikacije zbog kojih se gripa smatra teškom bolešću (npr. upala pluća, sinusa, uha).

Od simptomatskog do antivirusnog liječenja

Većina oboljelih od pandemijske gripe do sada je imala blagu ili srednje tešku kliničku sliku, bez komplikacija. U takvim slučajevima dovoljno je simptomatsko liječenje: mirovanje u krevetu, uzimanje dovoljno tekućine i vitamina C te sredstava za snižavanje temperature i bolova (paracetamol, aspirin…).
U slučaju težih simptoma bolesti (teškoće pri disanju i kratak dah, bol u prsima, slabost, nemogućnost kretanja i poremećaj svijesti, povišena temperatura dulje od tri dana, u djece grčevi i teškoće pri buđenju iz sna) odmah se treba javiti liječniku.

Virus gripe A(H1N1)v osjetljiv je na antivirusne lijekove inhibitore neuroaminidaze: oseltamivir i zanamivir. Ti lijekovi imaju veliko značenje u početku pandemije, dok nije dostupno cjepivo, jer mogu ublažiti prvi pandemijski val. Oseltamivir se primjenjuje u obliku kapsula, tableta i sirupa za djecu, a zanamivir u obliku inhalacija. Antivirusni lijekovi učinkoviti su samo ako se primijene u prvih 48 sati bolesti. Indikaciju za liječenje i prevenciju gripe antivirusnim lijekovima određuje liječnik.

Osobne mjere zaštite

U vrijeme dok ne postoji specifično cjepivo za određeni virus gripe, mjerama osobne zaštite može se smanjiti rizik od zaraze:

• Izbjegavajte bliski kontakt s bolesnim osobama i mjesta gdje se okuplja velik broj ljudi!
• Često perite ruke! Ruke treba temeljito oprati sapunom i tekućom vodom, pogotovo nakon kašljanja i kihanja. Dezinfekcijska sredstva za ruke na bazi alkohola smanjuju količinu virusa na kontaminiranim rukama, ali pranje sapunom i vodom je djelotvornije.
• Izbjegavajte dodirivanje očiju, nosa i usta!
• Ako ste bolesni, ne idite u školu i na posao i ograničite kontakt s drugim osobama. Ostanite kod kuće kako biste spriječili širenje bolesti na druge osobe!
• Upotreba maski za lice (kirurške maske) kod osobe koje imaju simptome gripe može smanjiti rizik od infekcije u bliskim kontaktima. Nema dokaza da se zdravi ljudi mogu zaštititi od infekcije nošenjem maske za lice prilikom hodanja gradom, obavljanja svakodnevnih poslova i drugih aktivnosti za trajanja sezonske gripe ili pandemije.

Cjepivo - najučinkovitija mjera zaštite

Najučinkovitija specifična mjera zaštite protiv gripe je cijepljenje. Da bi se u vrijeme pandemije smanjio broj oboljelih i umrlih, pandemijsko cjepivo treba biti dostupno brzo i u dovoljnim količinama. U vrijeme pandemije 1918. još nije bilo razvijeno cjepivo protiv gripe, a za vrijeme pandemija 1957. i 1968. stiglo je prekasno da bi imalo učinka u kontroli pandemija. Cjepivo protiv gripe primjenjuje se više od 60 godina i pokazalo je zaštitnu vrijednost za sve dobne skupine, uz vrlo rijetke nuspojave.

Nakon što laboratoriji Svjetske zdravstvene organizacije definiraju pandemijski soj virusa gripe, provedu određena ispitivanja, poslije čega se cjepni soj virusa šalje proizvođačima cjepiva. Namnožavanje virusa za proizvodnju, proizvodnja virusa na oplođenim kokošjim jajima te postupak ispitivanja na životinjama i ljudima izuzetno su složeni postupci. Tek kad su ispunjeni svi strogi kriteriji i izvršena sva potrebna testiranja i klinički pokusi koji utvrđuju neškodljivost, sigurnost i učinkovitost u zaštiti protiv gripe, cjepivo može biti dostupno za upotrebu. U najboljem slučaju, vrijeme potrebno za sve potrebne korake i dostupnost pandemijskog cjepiva iznosi pet do šest mjeseci.

Postojeće cjepivo za sezonsku gripu koje sadrži tri soja virusa, među kojima je i virus A(H1N1), nije učinkovito prema novom virusu A(H1N1)v. Ove zime, kao i svake godine, susrest ćemo se i sa sezonskom gripom protiv koje postoji cjepivo. Ono će se početi primjenjivati u jesen, bez obzira na intenzitet pandemijske gripe. Dakle, u sljedećoj sezoni gripe ugrožene populacijske skupine trebaju se cijepiti dva puta, najprije sezonskim, a potom pandemijskim cjepivom.