Javno zdravstvo

 ostali članci
  

Jesu li mobiteli (bez)opasni

  

Vlastiti dom - oaza pozitivne energije

  

Visoke temperature prijete

  

Što moram ponijeti na put

  

Ubojice erekcije

svi članci »

Anketa

 
Kad kupujete proizvode za njegu kose, odabirete li više proizvoda iz jedne linije (npr. šampon, balzam, maska/serum)?
da
ne



» Rezultati
» Ostale ankete

Pretraživanje
 
Newsletter
 

Javno zdravstvo

A(H1N1)v i sezonska gripa (2009. - 2010.) - upute za samozbrinjavanje

objavljeno u broju 69 (12/09)

A(H1N1)v i sezonska gripa (2009. - 2010.) - upute za samozbrinjavanje

Donosimo vam algoritam koji će pomoći oboljelima pri procjeni i ublažavanju simptoma pandemijske gripe

Izvor: Klinika za infektivne bolesti "dr. Fran Mihaljević", Mirogojska 8, Zagreb

Priloženi algoritam osmišljen je u zagrebačkoj Klinici za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", i to prema smjernicama koje je propisao Američki Centar za kontrolu bolesti i prevenciju - Center for desease control and prevention - CDC (http://www.cdc.gov/h1n1flu/guidance_homecare.htm)
Namijenjen je evaluaciji i samozbrinjavanju bolesnika sa simptomima pandemijske gripe. U slučaju nejasnoća ili ako ste zabrinuti za svoje zdravlje, obratite se liječniku.

Kako mogu znati imam li gripu?

Imam neke ili sve od navedenih simptoma:

  • vrućicu, temperaturu > 38° C
  • zimicu, tresavicu
  • opću slabost i nemoć
  • glavobolju
  • bolove u mišićima i zglobovima
  • kašalj
  • curenje i začepljenost nosa

Imate li navedene simptome, vrlo vjerojatno je posrijedi gripa. U najvećem broju slučajeva A(H1N1)v gripa je blaga bolest, uobičajena tijeka, bez komplikacija te odlazak liječniku nije nužan. Bolesnik ostaje kod kuće u izolaciji, liječi se simptomatskim mjerama i provodi mjere sprječavanja širenja zaraze.
Gripa je virusna bolest koja se prenosi s čovjeka na čovjeka prije svega kapljičnim putem (kašljanje i kihanje), ili posrednim kontaktom s iskašljanim kapljicama osobe koja je zarazna preko ruku ili predmeta.

Što činiti ako imate gripu

Liječite se simptomatskim mjerama

  • odmor, ležanje u krevetu
  • unos dovoljne količina tekućine (čaj, prirodni sokovi, C vitamin)
  • snižavanje povišene tjelesne temperature tuširanjem u mlačnoj vodi, hladnim oblozima te lijekovima (paracetamol, ibuprofen)

Radi sprječavanja širenja zaraze

  • ostanite kod kuće i izbjegavajte kontakte sa zdravim osobama, osim medicinskog osoblja
  • nosite kiruršku masku prilikom kontakta sa zdravim osobama
  • prekrijte rupčićem usta i nos ako kišete i kašljete
  • često perite ruke sapunom i vodom ili ih brišite vlažnim maramicama na alkoholnoj bazi
  • ostanite kod kuće 24 sata nakon pada temperature na normalu.

Ipak, postoje bolesnici koji razviju komplikacije, odnosno koji su pod povećanim rizikom od razvoja komplikacija te se trebaju savjetovati s liječnikom o liječenju antivirusnim lijekovima.

Ako postoji povišen rizik od razvoja komplikacija...
... oboljeli je:

  • stariji od 65 godina
  • trudnica
  • dijete mlađe od dvije godine
  • rodilja koja je rodila prije dva tjedna, ili žena koja je imala pobačaj prije dva tjedna

... ili ima neku od navedenih bolesti:

  • kronična bolest pluća (uključujući astmu)
  • kardiovaskularna bolest (npr. infarkt miokarda, srčana greška, zatajenje srca, NE I POVIŠEN TLAK)
  • bubrežna bolest
  • bolest jetre
  • hematološka, neurološka, neuromuskularna ili metabolička bolest
  • šećerna bolest
  • bolesnici s imunodeficijencijom i oslabljenim imunološkim sustavom (HIV, terapija kortikosteroidima, karcinom, kemoterapija)
  • osobe mlađe od 19 godina na dugotrajnoj terapiji salicilatima
  • povišena tjelesna težina.

Imate li povećan rizik od razvoja komplikacija, javite se obiteljskom liječniku radi primjene antivirusne terapije! U većini slučajeva neće biti potrebna hospitalizacija nego kućno liječenje. Rani početak primjene antivirusne terapije može smanjiti rizik od komplikacija.

Što ako se stanje pogorša

Hitna služba i bolnica rezervirane su za najteže bolesnike!
No, neovisno o tome imate li neku od kroničnih bolesti, ako su prisutni simptomi koji upućuju na razvoj komplikacija, javite se u hitnu službu.
Ako ste zabrinuti za svoje zdravlje, javite se liječniku za savjet.
Dolazite li u hitnu službu, a nemate gripu, postoji opasnost da je dobijete.

Hitnu medicinsku pomoć treba potražiti ako imate barem jedan od sljedećih simptoma:

  • otežano disanje i kratkoća daha
  • bol ili pritisak u prsima ili abdomenu
  • iznenadna vrtoglavica, ošamućenost
  • konfuzija
  • teško ili perzistentno povraćanje
  • simptomi nalik gripi su se poboljšali, a onda se ponovno javili s temperaturom i pojačanim kašljem.

Simptomi koje opisujete mogu upućivati na razvoj komplikacija, stoga se neodgodivo javite liječniku ili u hitnu ambulantu radi daljnjih uputa!

Odlazite li u ambulantu opće medicine ili u hitnu službu, pridržavajte se mjera samozaštite i sprječavanja širenja zaraze prema uputama izloženima na ulazu u domove zdravlja!