Strogo kontrolirani pogledi
Podijeli
Oči vode i usmjeravaju tijelo, usklađuju pokrete glave i smjer pogleda te sudjeluju u održavanju ravnoteže
Dinamički vid
Iako je uočavanje određenih detalja u pokretu primjerenije živim bićima, standardne metode ispitivanja oštrine vida Snellenovim tablicama podrazumijevaju ispitivanje vidne oštrine u mirovanju. Kod malih brzina, statički i dinamički vid su u korelaciji, ali ne i kod većih (npr. u sportu): sposobnost percepcije rapidno opada ako je kutna brzina kojom se kreće promatrani predmet 60-70 stupnjeva u sekundi. Ispitivanja Landoltovim prstenima koji se rotiraju različitom brzinom, a ispitanik procjenjuje položaj otvora "C", pokazalo je da uspješniji i bolje pripremljeni sportaši imaju bolji dinamički vid.
Za razliku od statičke vidne oštrine, koja se može korigirati, dinamički vid se može uvježbati do te mjere da znatno poboljšava sportske rezultate, osobito u ekipnim sportovima. Sposobnost razvoja i uvježbavanja dinamičkog vida raste između šeste do dvadesete godine života, zatim opada isto kao što i sposobnost brzih sakadičkih pokreta oka s godinama postaje slabija. To je bitno kod mladih sportaša kako bi se na vrijeme pribjeglo ciljanim vježbama za poboljšanje koordinacije tijela i tako optimizirali rezultati. Naime, često se zapaža da se dobro utrenirani sportaši ne snalaze na terenu čim utakmica poprimi brži tempo ili izostaju rezultati u individualnim sportovima zbog slabije sposobnosti fiksacije i koncentracije na sportski teren. U takvim slučajevima ne pomaže puno forsiranje opće fizičke spremnosti nego selektivni programi za poboljšanje vizualizacije igre i boljeg snalaženja u prostoru.
Kontrastna osjetljivost
Treba na kraju spomenuti još jednu važnu komponentu vida koja se standardno ne ispituje ni kod statičke vidne oštrine, niti kod dinamičkog vida, a to je kontrastna osjetljivost. To je mjera sposobnosti oka da razluči pozadinu od objekta fiksacije pri različitom osvjetljenju. Kontrastna osjetljivost opada s brzinom kretanja, kao i s godinama starosti.
Svi tenisači znaju koja je razlika igrati na otvorenom za lijepog dana, u usporedbi sa slabom preglednošću pod balonom i na loše osvijetljenom terenu. Nije pritom nebitno da pozadina daje bolji kontrast fluorescentno-žutoj boji loptice, a da igrač nema poremećaj percepcije boja u žuto-plavom spektru. Sposobnost percepcije boja također opada u pokretu kao i s godinama starosti, pa je kolorni vid korisno uključiti u dijagnostiku poremećaja vidne percepcije: kontrastna osjetljivost i kolorni vid savršeno se u praksi mogu nadopunjavati.
Post scriptum
Kao svi organi, i oko je replika organa naših predaka: sadržava kvalitete onih koji su preživjeli i ostavili potomstvo. Danas se susrećemo s epidemijom kratkovidnosti i drugih refrakcijskih poremećaja u zdravoj populaciji. Što to kompenzira organizam i koje ključne osobine oka prenosimo dalje? Je li priroda u ovom slučaju nezavršeno djelo? Modernim se načinom korekcije vidnih anomalija i popravljanjem "grešaka" prirode mogu podariti sposobnosti koje nemamo. Prevladavaju li se tim postupcima evolucijska ograničenja?
Sa zaključkom ne treba žuriti: možda je za njega potrebno nešto što zasad još uvijek nije poznato!

|