Javno zdravstvo

Tuberkuloza ponovno prijeti

Nastavi li se širenje rezistentnog oblika, epidemija klasične tuberkuloze mogla bi biti zamijenjena novom

Tuberkuloza, zarazna bolest uzrokovana bakterijom Mycobacterium tuberculosis, kroz stoljeća je bila na prvome mjestu liste zaraznih bolesti. Pisani tragovi o njoj postoje u svim poznatim civilizacijama. U mjestu Alit-Yam, na izraelskoj obali Sredozemnog mora, pronađene su kosti majke i djeteta stare 9000 godina, na kojima su otkriveni konzervirani ostaci stanica bakterije, uzročnika tuberkuloze. Znakovi tuberkuloze pronađeni su i na egipatskim mumijama.
Iako povijest tuberkuloze seže u daleku prošlost ljudskog roda, naglo širenje bolesti zabilježeno je u srednjem vijeku. Od tuberkuloze su bolovale mnoge poznate osobe: Goethe, Moliere, Kafka, Chopin, August Šenoa, S. S. Kranjčević, A. G. Matoš, I. G. Kovačić i mnogi drugi.

Iako se javlja u dalekoj prošlosti, nažalost nije samo bolest prošlosti. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, svake godine od tuberkuloze oboli oko devet milijuna ljudi, a dva milijuna godišnje (5000 dnevno) umire. Pretpostavlja se da je danas uzročnikom tuberkuloze zaražen svaki treći čovjek u svijetu, a svaka neliječena osoba oboljela od tuberkuloze zarazi 10 do 15 ljudi u svojoj okolini. Najviše stope novooboljelih osoba su u Africi i nekim azijskim zemljama, a u Europi su najviše pogođene zemlje bivšega Sovjetskog Saveza i Rumunjska.

Tuberkuloza najčešće zahvaća pluća, ali može zahvatiti i druge dijelove tijela: bubrege, limfne čvorove, kosti, kožu, crijeva i ovojnice raznih organa (srca, pluća, mozga, trbušnih organa).

Kapljični put prijenosa

Tuberkuloza se prenosi kapljicama koje oboljela osoba oslobađa u okolinu kašljanjem, kihanjem, govorom ili pjevanjem. Sitne kapljice brzo se suše, a najmanje mogu ostati u zraku i po nekoliko sati.
Tuberkuloza se ne prenosi lako kao druge bolesti koje se šire kapljičnim putem. Stoga se zaraziti može osoba koja je u bliskom i dugotrajnom kontaktu s oboljelom osobom, i to udisanjem zraka u kojem lebde uzročnici tuberkuloze. Zarazni su samo bolesnici koji boluju od plućne tuberkuloze i tuberkuloze grkljana. Ostali klinički oblici tuberkuloze, primjerice bubrega, kosti, kože i dr., nisu zarazni, osim u iznimnim slučajevima.

Pritajena infekcija

Već je rečeno kako se pretpostavlja da jedna osoba oboljela od tuberkuloze zarazi oko 10 do 15 osoba. Međutim, neće sve zaražene osobe oboljeti od tuberkuloze. Hoće li od primarne infekcije nastati aktivna bolest, ovisi o veličini infektivne doze (količini udahnutih uzročnika), o vremenu izloženosti te obrambenim snagama zaražene osobe.

Oko 90 posto zaraženih osoba imat će u plućima uzročnike koji nisu aktivni (tzv. spavajući bacili). Osobe s latentnom (pritajenom) tuberkuloznom infekcijom nemaju nikakve simptome, ne osjećaju se bolesno i ne mogu zaraziti osobe u svojoj okolini. Infekcija se dokazuje tuberkulinskim testom i posebnim krvnim pretragama.

Mnogi ljudi latentnom tuberkuloznom infekcijom neće nikad oboljeti od tuberkuloze: bakterija će kod njih ostati inaktivna cijelog života i neće uzrokovati bolest. Međutim, kod osoba s oslabljenim imunosnim sustavom bakterija postaje aktivna, razmnožava se u tijelu i uzrokuje bolest.

Aktivna bolest

Oko 5 do 10 posto zaraženih osoba oboljet će od tuberkuloze. Neki ljudi razbole se ubrzo nakon infekcije (unutar nekoliko tjedana), prije nego što je imunosni sustav bakteriju "stavio pod kontrolu". Drugi se mogu razboljeti i nekoliko godina nakon infekcije kod slabosti imunosnog sustava zbog drugog razloga. To se najčešće događa u slučaju iscrpljenosti ili nekih drugih stanja, poput šećerne bolesti, zloćudnih bolesti, kroničnih bolesti bubrega, transplantacije organa, AIDS-a, terapije kortikosteroidima, pretjerana konzumiranja alkohola i cigareta, pothranjenosti i slično. Novorođenčad i mala djeca posebno su osjetljiva kategorija zbog slabosti imunosnog sustava.

Uzročnik tuberkuloze postaje aktivan kad imunosni sustav ne može zaustaviti njegov rast. Tada se počinje razmnožavati, napadati i razarati tkivo. Simptomi bolesti ovise o lokalizaciji. Plućna tuberkuloza može uzrokovati simptome kao što su kašalj koji traje dulje od tri tjedna, bolovi u prsima i iskašljavanje krvi. Od ostalih simptoma aktivne tuberkuloze možemo spomenuti opću slabost i malaksalost, gubitak apetita i tjelesne težine, povišenje tjelesne temperature i noćno znojenje.