Nutricionizam

Prijateljske bakterije probave

Prehrana mora sadržavati prirodne, ukusne i hranjive obroke koji mogu aktivno sudjelovati u obrani našeg zdravlja

Bakterije, ta milijunska populacija živih organizama, nezaobilazan su dio prirode koja nas okružuje. Svojim djelovanjem, pozitivnim ili negativnim, utječu na gotovo sve životno važne procese na zemlji. Riječ bakterija dugo je imala štetnu ili nepoželjnu konotaciju. Spoznaja da u čovjekovu probavnom sustavu živi oko 400 različitih mikroorganizama, o čijoj ravnoteži ovisi zdravlje čovjeka, počela je mijenjati takvu sliku o svijetu bakterija. Gledajući iz te perspektive, ljudski organizam veliki je ekosustav u kojem koegzistiraju milijuni živućih mikroorganizama, katkad u ravnoteži, a ponekad i ne.

Davne 1857. slavni je Pasteur otkrio da bakterije potiču kiseljenje mlijeka, makar se čovjek, ne razumijevajući o mehanizmu njihova djelovanja, stoljećima prije koristio njihovim svojstvom fermentacije kao sredstvom konzerviranja namirnica. Da su bakterije mliječne kiseline uključene u regulaciju mikroflore probavnog sustava, zapazio je Metchnikoff početkom prošloga stoljeća.

Vrijeme funkcionalne prehrane

Suvremeni, sve brži način života, koji često podrazumijeva preveliku izloženost stresu i nezadovoljavajući režim prehrane, rezultira poremećajem crijevne mikroflore. Međudjelovanje crijevne mikroflore i metabolizma domaćina pobuđuje zanimanje velikog broja suvremenih znanstvenih istraživanja.
Nesumnjivo je da crijevna mikroflora utječe na zdravlje čovjeka. Postoje spoznaje o utjecaju mikroflore na pojavu oboljenja krvožilnog sustava putem hipokolesterolemijskog djelovanja bakterija Lactobacillus i Bifidobacteria. Nadalje, istraživanja su pokazala da crijevna mikroflora može imati vrlo važnu ulogu u razvoju pretilosti. Uz to, velik broj studija povezuje upalna crijevna oboljenja s promjenom sastava crijevne mikroflore.
Kao rezultat takvih spoznaja pojavljuje se potreba za uvođenjem funkcionalne prehrane. Taj pojam podrazumijeva prehranu koja se temelji na namirnicama koje sadrže ne samo nutritivne komponente, nego i one koje imaju zaštitno djelovanje na zdravlje čovjeka. U tu skupinu spadaju i probiotici. Probiotik je riječ grčkog podrijetla (pro bios, pro life), a označava žive mikrobne kulture koje blagotvorno djeluju na zdravlje čovjeka, tako što se bore protiv naseljavanja nepoželjnih mikroorganizama u probavnom sustavu i onemogućuju njihovo štetno djelovanje. Te korisne bakterije spadaju u grupu bakterija mliječne kiseline i uglavnom pripadaju porodici Lactobacillaceae, unutar koje se nalaze probiotički važni rodovi Enterococcus, Bifidobacterium i Lactobacillus. To su nedvojbeno korisni, nepatogeni mikroorganizmi, prilično rašireni u prirodi, karakteristični po proizvodnji mliječne kiseline, jednog od ključnih čimbenika mikrobiološke stabilnosti fermentiranih namirnica. Povezuju se s korisnim djelovanjem na širok spektar oboljenja (putničke dijareje - proljevi, alergije, netolerancija laktoze, rak debelog crijeva, hiperkolesterolemija, osteoporoza, avitaminoze). Ukupna populacija spomenutih bakterija u probavnom sustavu bitno varira, a najveću vrijednost doseže u debelom crijevu (1010-1012 bakterija/g). Iako su poznate individualne varijacije, u zdravih osoba broj bakterijskih vrsta uglavnom je stabilan.
Suvremena istraživanja sve se više usmjeravaju na utjecaj gena iz tolikog broja mikroorganizama koje nastanjuju probavni sustav čovjeka na ljudski genom. Ta istraživanja tek su u začetku, kao i ona o mogućim rizicima uporabe probiotika za populaciju starijih osoba, male djece i osoba oslabljenog imunosnog sustava. Ako probiotici i imaju neke nuspojave, one se uglavnom odnose na neškodljive pojave, poput plinova ili nadutosti.

U probavnom sustavu razlikujemo:

• "stalne" mikroorganizme - prirodno prisutnu crijevnu mikrofloru
• "tranzitne" bakterije - koje u probavni sustav dolaze putem hrane i prolaze kroz njega ne zadržavajući se, ali pritom pokazuju korisno djelovanje (npr. Streptococcus thermophilus koji stvara brojne antimikrobne spojeve)
• "nepoželjne" mikroorganizme (kontaminante) - Echerichia coli, Klebsiella sp., Bacteriodes, Streptococcus, Staphylococcus, Salmonella thyphimurium, Vibrio cholerae.