Prijateljske bakterije probave
Podijeli
Prehrana mora sadržavati prirodne, ukusne i hranjive obroke koji mogu aktivno sudjelovati u obrani našeg zdravlja
Crijevna mikrobna populacija u neravnoteži
Najveći broj uzroka poremećaja ravnoteže mikrobne populacije u probavnom sustavu povezan je s negativnim djelovanjem čovjeka. Pritom neodgovarajuća prehrana i način života imaju vrlo važnu ulogu.
Neodgovarajuća prehrana podrazumijeva namirnice vrlo bogate mastima, šećerima i veliku zastupljenost namirnica životinjskog podrijetla. Izloženost stresu, konzumiranje lijekova (prije svega terapija antibioticima, ali i uzimanje steroida i hormona), različita zagađenja iz okoliša, spermicidi (Nonoxynol), smanjenje imuniteta zbog kemoterapije ili nekih oboljenja, mijenjaju mikrobnu sliku probavnog sustava i pomiču ravnotežu mikrobne populacije na stranu nepoželjnih mikroogranizama.
Poremećaje crijevnog ekosustava uglavnom karakterizira povećanje broja bakterija u tankom crijevu, povećanje aerobnih bakterija, najviše Enterobateriacea i Streptococci, izostanak bifidobakerija i pojava Clostridium perfringens. Tako se, primjerice, kao posljedica učestale terapije antibioticima navodi pseudomembranozni kolitis i infekcije Candidom.
Glavni razlog oboljenja nastalih zbog poremećaja mikrobne ravnoteže nije prisutnost nepoželjnih bakterija, nego nedovoljna prisutnost korisnih mikroorganizama, laktobacila i bifidobakterija. Zato se povećanjem broja poželjnih mikroorganizama putem probiotičkih preparata smanjuje mogućnost da nepoželjni mikroorganizmi dovedu do oboljenja. Drugim riječima, probavni sustav prva je linija obrane u imunosnom sustavu organizma.
Najvažnije probiotičke vrste
Laktobacili - Lactobacillus GG (LGG) je najpopularnija korisna bakterija današnjice. Otkrili su je 1985. američki mikrobiolozi Goldin i Gorbach i nazvali po svojim inicijalima. Zahvaljujući otpornosti na kiseline i djelovanje žuči, taj mikroorganizam, korišten s mliječnim fermentiranim proizvodom, prolazi kroz želudac i nastanjuje se u crijevima, gdje uravnotežuje mikrofloru, potiče probavu i optimalizira fiziološke procese.
Pored svoje osnovne funkcije uravnoteženja i revitalizacije mikroflore, LGG indirektno rješava još mnoge druge teškoće koje mogu nastati zbog loših životnih i prehrambenih navika. Istraživanja su potvrdila da LGG ima velik učinak i na sniženje razine karcinogena dobivenih iz hrane. Uz to, uravnotežujući probavu, LGG smanjuje opasnost od pojave nekih alergija, jača imunološki sustav i sprječava djelovanje različitih toksina.
U rodu Lactobacillus, uz LGG još su važni L. acidophilus (stvara vrlo jake antimikrobne spojeve poput acidolina, acidofilina, laktocidina), L. rhamnosus te L. bulgaricus.
Bifidobakerije (B. bifidum, B. infantis) - Isto tako su vrlo dobri probiotički sojevi. Katkad se probiotičkim preparatima dodaje i kvasac Saccharomyces. Bifidobakerije su vrlo zanimljiva grupa bakterija. To su anaerobni pleomorfni štapići koji imaju važnu ulogu u cijepanju ugljikohidrata iz hrane. Sintetiziraju i izlučuju u vodi topive vitamine. Najviše ih ima u male djece, dok je njihova zastupljenost u osoba starije dobi bitno manja. Bifidobakterije posjeduju jaku sposobnost vezanja na epitelne stanice debelog crijeva i služe kao nosač za neke antigene, koje veže na ciljno mjesto, gdje sudjeluju u imunosnoj reakciji.
Principi i mehanizmi djelovanja
Probiotici mogu djelovati samo ako se nalaze unutar nekoga živog organizma i pritom se njihov izbor temelji na nekim osnovnim načelima:
- odgovarajuća taksonomska identifikacija
- netoksičnost i nepatogenost
- genetička stabilnost
- sposobnost za preživljavanjem, proliferacijom (umnožavanjem) i metaboličkom aktivnošću u ciljnom tkivu
- tvorba antimikrobnih spojeva (mucin, lizozim, defensin, bakteriocini…)
- sposobnost za kompeticiju (nadmetanje) s normalnom mikroflorom
- otpornost na žučne kiseline
- imunostimulativnost
- poželjna organoleptička svojstva.
Iako mehanizam probiotičkog djelovanja još nije u potpunosti razjašnjen, prema nekim tumačenjima njihovo djelovanje očituje se kroz tri mehanizma:
- inhibicijom patogenih mikroorganizama u probavnom sustavu - putem tvorbe spojeva koji djeluju antibakterijski (mliječna kiselina, octena kiselina, CO2, diacetil, acetaldehid, H2O2, bakteriocini), putem kompeticije (natjecanja) za nutrijente, te putem kompeticije za adhezione receptore na epitelnim crijevnim stanicama
- utjecajem na mikrobni metabolizam u probavnom sustavu - putem povećanja aktivnosti korisnih enzima (b-galaktozidaza) i smanjenja aktivnosti nekih crijevnih enzima (b-glukuronidaza, b-glukozidaza, nitroreduktaza…)
- stimulacijom imunosnog sustava - probiotički organizmi djeluju na imunosni sustav na nekoliko razina (djelovanjem na tvorbu citokina, proliferaciju stanica s jednom jezgrom, fagocitozu makrofaga, modulaciju autoimunosti), ali ipak nemaju utjecaja na broj T i B limfocita.
Danas su te prijateljske bakterije konačno prepoznate kao važan činitelj očuvanja zdravlja, pružajući nam prevenciju od najtežih bolesti.
|
