Osteoporoza - što morate znati već danas
Poremećaj dugo ostaje neprepoznat, jer je riječ o bolesti bez jasnih simptoma, zbog čega je prozvana tihim neprijateljem
prim. mr. sc. Zoja Gnjidić, dr. med., spec. fizijatar, u suradnji s Oktal Pharmom
Izvor: brošura "Što morate znati o osteoporozi već danas"
Osteoporoza je kronični sistemski progresivni poremećaj koštanog sustava, karakteriziran smanjenjem koštane mase i promjenama mikroarhitekture, što povećava rizik od prijelom, kao i sklonost prijelomima čak i nakon minimalne ozljede. Osteopenija je pojam koji označava smanjenje koštane mase bez klinički opipljivih simptoma.
Živ i dinamičan sustav
Kost je živi organ, građen od stanica, bjelančevina i minerala (kalcij i fosfati najvažniji su minerali koštanog tkiva). Kako je kost dinamičan sustav, bez obzira na životnu dob, najstarija u našem tijelu ima samo deset godina!
Tijekom djetinjstva, puberteta i adolescencije traje razdoblje brzog rasta i razvoja koštanog tkiva. To je vrijeme kad se pod utjecajem hormona kalcij i ostali minerali najlakše ugrađuju u kost. S obzirom na to da studije pokazuju kako se vršna koštana masa postiže u srednjim i kasnim dvadesetim godinama, važno je do tog vremena paziti na prehranu i nastojati da je bogata kalcijem i vitaminom D, uz redovitu tjelesnu aktivnost, zdrav život i primjeren san. Već nakon 35. godine slijedi prvo blago, a nakon 50. i intenzivno smanjenje koštane mase. Nastupom menopauze smanjuje se razina estrogena u organizmu, što jača pregradnju kosti (tri do pet posto godišnje tijekom prvih tri do pet godina). Smanjenje koštane mase u tom razdoblju života je tako snažno da se u prvih deset godine menopauze izgubi čak 80 posto, a najviše u prve tri godine nakon menopauze! O dinamici samog procesa govori i podatak da dvije trećine žena u dobi od 80 godina ima osteoporozu.
Što možemo učiniti u mladosti
Obično kažemo da je osteoporoza bolest koja ima ishodište u djetinjstvu, a prezentaciju u starijoj životnoj dobi. Kako bi kosti bile zdrave, potreban je trajan i primjeren unos kalcija i drugih minerala te vitamina (vitamin D, magnezij, fosfor, cink i drugi) još od djetinjstva. Dnevna potreba za kalcijem u djetinjstvu iznosi 800 mg, u doba adolescencije 1200 mg, a u odrasloj dobi 1000 mg.
Većinu prehrambenog kalcija dobivamo iz mliječnih proizvoda, zelenog povrća, sušenog voća, ribe i orašastih plodova. Njegova apsorpcija ovisi i o vrsti hrane i nutrijenata s kojima se konzumira. Tako kisele namirnice, laktoza i masnoće produljuju vrijeme prolaska kroz probavni sustav i pospješuju apsorpciju kalcija iz dodataka prehrani. S druge strane, oksalati, fitati (blitva, špinat) i prehrambena vlakna smanjuju njegovu apsorpciju. Apsorpcija je smanjena i kad se odjednom uzima veća doza (više od 500 mg).
Za normalan rast kostiju potreban je i vitamin D, jer pomaže ugradnju kalcija u kost.
Zašto je zovemo tihi neprijatelj
Osteoporoza zahvaća osam do 10 posto stanovništva, s tim da se od ukupnog broja oboljelih samo mali dio liječi. Gledano prema spolu, svaka treća žena i svaki deveti muškarac tijekom života biva izložen riziku od nastanka osteoporotičnog prijeloma vrata bedrene kosti (kuka), koji je najteža posljedica osteoporoze. Da je to tako, govori i podatak da se šest mjeseci nakon prijeloma kuka manje od trećine bolesnika vraća normalnom životu. Prijelom kralježaka obično se ne prepozna. Osobe s tim prijelomom izložene su pet puta većem riziku od nastanka novog prijeloma, kao i dva puta većem riziku od prijeloma kuka.
Kako posumnjati i potvrditi
Simptomi koje ne smijete zanemariti - Osteoporoza često dugo ostaje neprepoznata, jer je to bolest bez jasnih simptoma. Simptomi poput podmukle boli i umora u leđima većinom se zanemaruju, tako da se tek usputnom radiološkom pretragom na rentgenskoj snimci slučajno utvrdi osteoporotični prijelom. Najčešći su prijelomi kralješka, ručnog zgloba, vrata bedrene kosti, nadlaktice i goljenične kosti.
Smanjenje tjelesne visine (preduge nogavice hlača) te bol u leđima sa stvaranjem grbe, prvi su znaci osteoporoze. Prijelom trupa kralješka može se otkriti nakon nagle boli u leđima, a kolabirani kralježak može uzrokovati grbu na leđima.
Radiološko snimanje kralježnice - potvrđuje kliničku sumnju ako je gubitak koštane mase veći od 30 do 40 posto. Preporučuje se u slučaju sumnje na osteoporotični prijelom, smanjenja tjelesne visine za dva do tri centimetra, akutne boli u leđima ili kliničke sumnje na osteoporozu uz uredan DXA nalaz.
Procjena koštane mase - Kako je osteoporoza obilježena smanjenjem koštane mase, za postavljenje dijagnoze nužna je njezina pouzdana procjena. Postoji nekoliko metoda mjerenja gustoće minerala u kostima (Bone Mass Density - BMD), kojima procjenjujemo koštanu masu i potvrđujemo osteoporozu.
Denzitometrija je još uvijek zlatni standard za dijagnozu osteoporoze. Metoda je pouzdana, doze zračenja vrlo male, kratko traje i bezbolna je. Trebaju je učiniti sve žene u postmenopauzi starije od 65 godina, muškarci stariji od 70 godina, osobe s rizičnim čimbenicima ili one s prijelomom nakon minimalne ozljede. Denzitometriju bi trebalo raditi svaku godinu do dvije.
Laboratorijske pretrage obično se rade kako bi se isključili drugi oblici osteoporoze i sekundarni razlozi njezina nastanka.
Možemo li spriječiti osteoporozu
Učinkovitosti u prevenciji osteoporotičnih prijeloma pridonose: povećanje mineralne gustoće kosti i poboljšanje kvalitete kosti. To postižemo prehranom bogatom kalcijem i vitaminom D, optimalnim unosom bjelančevina i smanjenim unosom soli. Važno je prestati pušiti, smanjiti unos kave (do dvije šalice) i alkohola. No, sve te zdrave prehrambene navike nedovoljne su bez optimalne tjelesne mase i povećane aktivnosti.
Potreba za kalcijem tijekom života ne prestaje, jer se on mora odlagati u novonastalu kost. Hranom se svakodnevno može unijeti 200 do 2000 mg kalcija. Od toga organizam može iskoristiti 35 do 40 posto.
Dostatan unos ukupnog elementarnog kalcija može se osigurati i putem dodataka prehrani (500-1200 mg). Brojna klinička ispitivanja potvrdila su pozitivan učinak dodatnog uzimanja kalcija na stvaranje kosti, osobito u djece, kao i u postmenopauzi, kad dodatno uzimanje kalcija može umanjiti gubitak kosti i indirektno umanjiti rizik od nastanka prijeloma.
Za normalnu apsorpciju kalcija potrebno je djelovanje aktivnog oblika vitamina D. Naime, čest uzrok nedostatka kalcija u organizmu upravo je nedostatak vitamina D. Preporučena dnevna doza iznosi 200 do 400 IJ za djecu, mlade i odrasle osobe. Starijim osobama preporučuje se doza od 800 do 1000 IJ.
Calcimed D3 - čvrst oslonac
Kako biste očuvali čvrstoću kostiju i prevenirali prijelome kostiju uzrokovane osteoporozom, osigurajte tijelu dovoljnu količinu kalcija. Pritom ne zaboravite da je za bolje iskorištavanje kalcija u tijelu nužan vitamin D3.
Odnos kalcija i vitamina D3 u Calcimed D3 šumećim tabletama slikovito možemo prikazati simbolikom vrata i ključa - vitamin D3 je ključ koji otključava vrata i omogućava ulazak kalcija u krvotok i njegovu ugradnju u kost.
Calcimed D3 sadrži 20 šumećih tableta okusa limuna, bez šećera. Nakon otapanja, kalcij se u otopini nalazi u citratnom obliku koji omogućuje bolju apsorpciju kalcija.
|
