Tema broja: Zamke ljeta - kako ih izbjeći

Kad srce kaže ljeto - kaže oprez

Regenerira nas i pomaže nam napuniti baterije.
Ipak, pored mnoštva blagodati - ljeto ima i svoje zamke

Od ljeta puno očekujemo, prije svega odmor i odmak od svakodnevnice i uobičajene kolotečine. Odmor je svima potreban, jer uz njega idu opuštanje, rekreacija, druženje s prijateljima ili jednostavno uživanje u prirodi. Dok je nekima ljeto asocijacija na sunčanje i kupanje na moru, drugima više odgovara odlazak na selo, planinarenje i slično. No, i jednima i drugima cilj je isti - biti što dalje od asfalta i gradske vreve, a što više boraviti u prirodi i upijati sunčevu svjetlost. Zašto ne? Ona utječe na opće raspoloženje jer potiče lučenje hormona endorfina koji stvara osjećaj ugode, zadovoljstva, popravlja raspoloženje i djeluje blago antidepresivno. Zato i imamo dojam da nas ljeto regenerira i pomaže nam napuniti baterije. Ipak, dobra priprema zasigurno mnogo znači, jer pored mnoštva blagodati, ljeto ima i svoje zamke.

Izlaganje suncu 

Sunce ima niz korisnih učinaka na organizam - potiče cirkulaciju i metabolizam, osigurava stvaranje vitamina D i djeluje blago antidepresivno. Na žalost, ako mu se pretjerano izlažemo, pokazuje i one štetne - ubrzano starenje kože, alergijske reakcije, opekline, povećava mogućnost nastajanja tumora kože, osobito melanoma, a može biti i jedan od čimbenika oštećenja rožnice i mrežnice oka.
Kako smo djelovanju UV zraka svi izloženi, posebice ljeti, valja se pridržavati savjeta za boravak na suncu i pravilno se zaštititi, vodeći računa o tipu kože. Dodatni oprez potreban je kod osoba s madežima ili većim brojem madeža. Osim zaštite, potrebno ih je redovito kontrolirati, a svaku promjenu veličine, oblika, jačine pigmentacije ili simptoma kao što su svrbež, vlaženje, krvarenje, žarenje i peckanje na mjestu madeža ozbiljno shvatiti i odmah se javiti dermatologu.

Dehidracija 

Tijekom ljetnih vrućina prijeti opasnost od dehidracije, kojoj su posebno skloni starije osobe, djeca, trudnice, sportaši i rekreativci. S obzirom na to da se ljeti pojačano znojimo, preko kože gubimo više tekućine nego inače - znojenjem i isparavanjem - pa ju je nužno nadoknaditi. Stoga se savjetuje dnevno uzimati oko dvije litre tekućine, a po potrebi i više. Od ukupna dnevnog unosa, dvije trećine trebala bi biti obična voda, a sve ostalo, primjerice sokovi, čajevi, juhe i tekuća hrana, može biti nadopuna, ali ne i zamjena za vodu. Ne zaboravimo, voda čini više od 60 posto našeg organizma, dok, primjerice, moždane stanice sadrže 85 posto vode. Ona je naše "otapalo" i najbolja je za gašenje žeđi. Voda nije samo obična tekućina za naše stanice. Ona regulira elastičnost stanične opne, stabilizira njezin prirodni bioelektrični potencijal i regulira transport elektrolita i hranjivih tvari unutar stanice. Uostalom, već sama građa stanične opne sugerira da joj je najpotrebnija voda.
Osim povišenih temperatura, jačem znojenju mogu pridonijeti i neke bolesti, poput pojačane funkcije štitne žlijezde (hipertireoza) i šećerne bolesti. Ako zbog primarne bolesti ili postojeće terapije niste sigurni pijete li optimalnu količinu vode, posavjetujte se s liječnikom ili jednostavno metaboličkim testom provjerite je li vaš dnevni unos tekućine (osobito vode) primjeren potrebama organizma.
Ne zaboravite da alkohol pojačava izlučivanje vode iz organizma i može pojačati već postojeću dehidraciju, na koju su posebno osjetljive moždane stanice. Alkohol sprječava lučenje hormona vazopresina, zaduženog za održavanje opskrbe vodom živčanih stanica, koje sadrže i najviše receptora za taj hormon.
Čaj, kava i kola napitci sadrže kofein, odnosno teofilin (čaj), koji imaju diuretičko djelovanje i potiču dehidraciju. Šalica kave sadrži oko 85 mg kofeina. S kavom, dakle, umjereno. Kava u manjim količinama, najviše do dvije šalice na dan, može djelovati stimulativno i razbuđujuće, a veće količine prazne naše energetske rezerve, povećavaju umor i dovode do dehidracije. Stoga je dobar običaj da se uz kavu servira i voda.
Osobama koje se zbog prirode posla dodatno pojačano znoje (rad na otvorenome, sportaši...) i uz to su sklone nižem krvnom tlaku, uz običnu vodu savjetuje se i mineralna negazirana voda, s obzirom na to da znojem pojačano gubimo i neke elektrolite (magnezij, kalij, natrij i sl.).
U nadoknadi tekućine, to jest kao nadopuna ukupnom unosu tekućine, može pripomoći i umjerena konzumacija čajeva, osobito voćnih i biljnih. Zeleni čaj je antioksidans i savjetuje se tijekom cijele godine, pa tako i ljeti. Biljni čajevi, poput metvice, ili voćni, primjerice od jabuke, jagode ili brusnica, mogu se kombinirati. Voćni sokovi, ako ih pripremimo od svježeg voća, mogu biti osvježavajući, ali i zamijeniti jedan voćni obrok. Osvježavajuće lagane juhe od povrća, sočno voće i povrće, obilne i raznovrsne salate, također se savjetuju tijekom ljeta.