Pod prijetnjom valova vrućine
U trenutku kad zakažu fiziološki mehanizmi regulacije temperature može nastupiti i najteže stanje - toplinski udar
Nakon temperaturno ugodnih proljetnih dana, približavaju nam se ljetne vrućine, koje su posljednjih godina sve nesnosnije. Rijetki su oni koji dobro podnose visoke temperature, a osobito je teško starijim osobama, onima slabijeg zdravlja i kroničnim bolesnicima. Posljedice mogu biti i vrlo ozbiljne - od dehidracije, preko pogoršanja već postojećih bolesti, pa sve do toplinske iscrpljenosti i toplinskog udara.
Na sreću, naš organizam posjeduje urođene mehanizme regulacije tjelesne topline, i to na tri načina: prenošenjem kontaktom, ozračivanjem i isparavanjem. No, kad toplina okoliša dosegne toplinu tijela (između 36 i 37°C), prva dva načina odavanja topline zakazuju, pa se organizam brani znojenjem (isparavanjem putem kože) i odavanjem topline preko dišnih putova. Kako se stariji ljudi općenito manje znoje, kod njih je smanjeno odavanje topline. A ako je i vlaga u zraku jako visoka, znoj se neće isparavati i tako postupno zakazuje glavni mehanizam smanjenja toplina tijela. Suprotno je kod dojenčadi i male djece, koja se po vrućini prekomjerno znoje i vrlo brzo mogu ostati bez zaliha vode u tijelu. Stoga su podložni dehidraciji.
Najteže stanje koje može nastati je toplinski udar, koji je više od deset puta češći u starijih nego u mlađih ljudi, idealni uvjeti za njegov nastanak su velike vrućine i sparina. Važno je biti svjestan da smo svi podložni riziku od nastanka toplinskog udara, pogotovo ako smo oslabljeni bolešću, moramo izvoditi fizički zahtjevne poslove ili sportske aktivnosti za visokih temperatura, ili ako jednostavno zanemarimo mjere opreza, koje se odnose na sve, bez obzira na dob. Zato je dobro znati kako ga spriječiti, odnosno što poduzeti ako nas ipak zadesi.
Toplinski udar (sunčanica) je najteža posljedica djelovanja visokih temperatura okoline na organizam, koja nastaje kad se temperatura tijela poveća na više od 41°C. Razvija se u trenutku kad zakaže fiziološki mehanizam regulacije tjelesne temperature. Uz znatno povišenu tjelesnu temperaturu, javljaju se i ubrzano disanje i rad srca, intenzivna glavobolja, mučnina, opća slabost, nemoć, omaglica ili nesvjestica. Krvni tlak je snižen, puls postaje slab, a koža je blijedo-sivkaste boje, hladna, vlažna i ljepljiva.
Pogođenu osobu treba što prije smjestiti u rashlađenu prostoriju i razodjenuti je, ako je pretoplo odjevena, pa čak i omotati tkaninom namočenim u hladnu vodu. Dođe li do privremenoga gubitka svijesti, osobu treba postaviti u ležeći položaj (glava niže od tijela) i nadoknađivati tekućinu (pijenjem u manjim gutljajima). Ako je stanje izrazito teško, treba potražiti liječničku pomoć.
Kako se obraniti
Zaštitite se od vrućine - Izbjegavajte izlaženje i ne planirajte aktivnosti na otvorenome za najtoplijeg dijela dana (između podneva i 16 sati). Ako morate izaći, držite se hladovine. Nosite šešir i laganu pamučnu odjeću svijetlih boja, i uvijek imajte pri ruci vode. Ne ostavljajte prozore otvorenima tijekom dana kako biste spriječili ulazak topline, a na onima koji su obasjani suncem svakako spustite rolete i navucite zavjese. Prostorije provjetravajte noću i rano ujutro. Što više boravite u zasjenjenim i hladnijim prostorijama.
Osvježite se - Redovito se tuširajte ili kupajte, a po potrebi i nekoliko puta dnevno. Možete se osvježavati i termalnom vodom u spreju, nanoseći je i po nekoliko puta dnevno.
Pijte i jedite normalno - Smatra se da odrasla osoba mora popiti najmanje jednu i pol litru tekućine dnevno, u pravilnim intervalima (manje količine svakih dva sata). Stoga, redovito unosite tekućinu, najbolje vodu, i nemojte piti alkohol. Pri vrlo visokim temperaturama ne oklijevajte povećati unos tekućine. Osigurajte češće uzimanje tekućine i djeci, čak ako to i ne traže. Ne mijenjajte prehrambene navike, nego podijelite tri dnevna obroka u četiri manja i jedite puno voća i povrća.
|
