Interna medicina

Hodanjem protiv kroničnih bolesti

Samo 30 minuta umjerene aktivnosti na dan, uključujući i brže hodanje, smanjuje mogućnost pojave kardiovaskularnih incidenata u muškaraca i žena

Otvrdnuće krvnih žila (ateroskleroza) i njegove posljedice pri vrhu su pobolijevanja i smrtnosti. Ateroskleroza je bolest, a ne neizbježna posljedica starenja organizma. U visokorazvijenim zemljama u novije se vrijeme smanjuje učestalost te bolesti i komplikacija vezanih uz nju (primjerice, bolesti vjenačnih krvnih žila srca uzrokovanih tim procesom) zbog uklanjanja čimbenika opasnosti za njezin razvoj (povišen krvni tlak, šećerna bolest, sjedeći način života - neaktivnost, pretilost, navika pušenja cigareta, povišena koncentracija masnoća u krvi i drugo). Tjelesna neaktivnost bitan je čimbenik opasnosti za razvoj te i nekih drugih bolesti današnjice, a odgovorna je i za mnoga smanjenja funkcijskih sposobnosti organizma, što se događa sa starenjem. Valja istaknuti da fizološka starost nije bolest i ne može se liječiti lijekovima.
Sve je više osoba čiji je način života sjedeći. Današnja civilizacija opskrbljuje se vrhunskim tehnološkim pomagalima koja omogućuju što manje kretanja i tjelesnog rada pri obavljanju svakodnevnih poslova, od industrijske mehanizacije i kućanskih pomagala do mobitela, odlaska u kupnju i u restorane automobilom. S druge se, pak, strane traži što aktivnije i napornije provođenje slobodnog vremena, primjerice jogging i tenis te uključivanje u programe sve brojnijih, opremljenijih i raznovrsnijih fitness centara. Ljetni i zimski odmori provode se u turističko-rekreativnim centrima. Sve to kako bi se uklonili neželjeni učinci svakodnevne neaktivnosti, od boravka u zatvorenim prostorima do svakodnevnog stresa (za one koji žele znati nešto više: Mišigoj-Duraković M. i sur. Tjelesno vježbanje i zdravlje, Grafos-FFK, Zagreb 1999.; Mišigoj-Duraković M. i sur. Telesna vadba in zdravje, Fakulteta za Šport, Ljubljana 2003.).

Tjelovježbom protiv čimbenika ateroskleroze

Upravo je zbog važnosti tjelesne aktivnosti i fitnessa za zdravlje uveden pojam zdravstvenog fitnessa. Zdravstveni fitness definira se kao sposobnost provođenja napornijih svakodnevnih aktivnosti uz smanjenu opasnost od prerana razvoja hipokinetskih bolesti i stanja. Redovita tjelesna aktivnost važna je u prevenciji i korekciji gojaznosti, blagog povišenja krvnog tlaka, šećerne bolesti neovisne o inzulinu, čimbenika opasnosti za razvoj bolesti srca i krvnih žila u podlozi kojih postoji aterosklerotski proces, ključan za razvoj koronarne bolesti srca. Te su bolesti među vodećima u suvremenoj civilizaciji.
Tjelovježba uz redukciju drugih čimbenika opasnosti važna je u primarnoj prevenciji (sprječavanje nastanka bolesti), kao i u sekundarnoj prevenciji ateroskleroze (prevencija pogoršanja bolesti, nastanka komplikacija i ponavljanih incidenata u osoba koje boluju od posljedica ateroskleroze). Dobro su argumentirane i bitne odgovarajuće tjelesne aktivnosti u sekundarnoj prevenciji bolesti vjenačnih krvnih žila srca (koronarne bolesti).
Aktivan način življenja povezan je s manjom učestalosti razvoja nekih zloćudnih bolesti, prije svega karcinoma debelog crijeva i karcinoma dojke u žena. Potvrđena je uloga tjelesne aktivnosti i u očuvanju gustoće kosti tijekom starenja, posebno u žena, a time i u prevenciji razvoja osteoporoze i njezinih tipičnih kliničkih ispoljavanja (prijeloma vrata bedrene kosti, podlaktice, kompresivnih prijeloma kralješaka). Aktivnost je važna i u borbi protiv mentalne depresije, sve većega zdravstvenog problema današnjice, te u rehabilitaciji mnogih bolesti.