Pazite što jedete i pijete
Hrana i voda koje ne odgovaraju osnovnim higijenskim zahtjevima mogu postati izvor zaraznih bolesti, pa čak i pravih epidemija
Život se ne može zamisliti bez hrane i vode, pod uvjetom da odgovaraju osnovnim higijenskim zahtjevima. U protivnom, mogu postati sredstvo prijenosa zaraznih bolesti. Ako dođe do zagađenja hrane u većem prehrambenom objektu, može se pojaviti i epidemija zarazne bolesti, kad u relativno kratkom roku oboli velik broj ljudi.
U širem smislu, pojam trovanje hranom obuhvaća sva oboljenja koja nastaju uzimanjem nezdrave, pokvarene ili otrovne hrane. No, takva trovanja vrlo su rijetka u usporedbi s onima koja nastaju zbog toga što je hrana zagađena različitim bakterijama i njihovim otrovima, kad govorimo o alimentarnim toksikoinfekcijama.
Uzročnici trovanja hranom obično pripadaju jednoj od tri skupine bakterija - salmonele, stafilokoki i klostridije. Bolesti izazvane tim klicama u mnogočemu su slične i očituju se naglim početkom, povišenom temperaturom, bolovima u trbuhu, povraćanjem ili proljevom.
SAVJETI
- Ne kupujte hranu oštećene ambalaže.
- Prije pripreme temeljito operite ruke vodom i sapunom, kao i hranu i pribor kojim se služite pri pripremi jela.
- Kuhajte hranu dovoljno dugo.
- Prije skladištenja uvijek provjerite rok uporabe. Jednom odmrznuto meso nipošto nemojte ponovno zamrzavati. Ostatke hrane vratite u hladnjak najdulje dva sata nakon serviranja.
Najčešći uzročnici trovanja hranom su salmonele, kojih je poznato više od 500 različitih vrsta i tipova, a proširene su među životinjama koje čovjeku služe kao izvor hrane, pa je zaraženo meso najčešći uzrok zaraze. Simptomi trovanja počinju 12 do 24 sata nakon uzimanja zaražene hrane, naglo, praćeni zimicom, povišenom temperaturom, bolovima u trbuhu, povraćanjem i proljevom. U većini slučajeva bolest traje nekoliko dana i uz dijetu prolazi sama. No, katkad zbog povraćanja i proljeva organizam može izgubiti toliko tekućine i elektrolita da mogu nastupiti i po život opasne komplikacije, ako se pravodobno ne provede nadoknada.
Druga, nimalo rjeđa vrsta trovanja hranom, nastaje zbog djelovanja toksina stafilokoka, bakterija koje iz dišnog sustava kliconoša mogu dospjeti u hranu. Na pogodnim živežnim namirnicama, kao što su sladoled, kolači s kremom ili majoneza, stafilokoki stvaraju poseban toksin, odgovoran za pojavu bolesti. Prvi simptomi javljaju se već nakon tri do šest sati u vidu bolova u trbuhu, povraćanja i proljeva. Kod tog oblika trovanja hranom tjelesna temperatura može biti samo neznatno povišena, a bolest traje samo 12 do 24 sata i prolazi bez ikakvih komplikacija. Osobito je čest ljeti i obično vezan uz konzumaciju slastičarskih proizvoda.
Treća vrsta trovanja hranom potencijalno je smrtonosna, a odnosi se na konzumiranje hrane zagađene sporama bakterije Clostridium botulinum koja proizvodi toksin. To je trovanje najčešće povezano s konzumiranjem neispravnih konzervi, a simptomi trovanja nastaju 12 do 36 sati nakon konzumiranja - glavobolja, zamućen vid ili dvoslike, slabost mišića, pa i paraliza.
DEZINFEKCIJA VODE ZA PIĆE
Voda sumnjive kvalitete mora biti pročišćena, filtrirana i dezinficirana. Postoji nekoliko načina za uništavanje štetnih klica u vodi:
- kuhanjem: kuhajte vodu da kipi 5 do 10 minuta
- tabletama za dezinfekciju vode koje se prodaju u ljekarnama: obično se jedna do dvije tablete stavljaju na litru vode
- jodnom tinkturom: u litru vode ukapa se šest do osam kapi jodne tinkture, a mješavina mora zatim odstajati najmanje pola sata.
Liječenje svih spomenutih vrsta trovanja hranom uglavnom je dijetalni režim prehrane kojem je cilj čajem i slanim juhama nadoknaditi izgubljenu tekućinu i elektrolite, a samo u težim slučajevima moraju se nadomjestiti infuzijom. Prevencija je jako važna i sastoji se u higijenskom rukovanju živežnim namirnicama.
Kao i kod zagađenja hrane, i zagađenja vode događa se na različite načine. Za zadovoljenje fizioloških potreba, čovjek se služi atmosferskom (cisterne), površinskom (vodovodi) i podzemnom (bunari) vodom. Vodovodna voda higijenski je najsigurnija. S obzirom na stalni nadzor, vodovod pruža higijenski besprijekornu vodu. Međutim, ako dođe do zagađenja vodovoda, javljaju se velike hidrične epidemije u kojima u kratkom roku može oboljeti velik broj ljudi. Posljedice zagađenja vode mogu biti bacilarna i amebna dizenterija, zarazna žutica, pa i dječja paraliza.
|
