Neurologija

Prediktor moždanog udara

Osoba koja je imala tranzitornu ishemijsku ataku ima veću vjerojatnost za nastanak moždanog udara

Tranzitorna ishemijska ataka (TIA) je upozoravajući moždani udar ili mini-udar zbog kojeg se javljaju simptomi slični moždanom udaru, ali bez vidljivih trajnih oštećenja. Njezino prepoznavanje i liječenje mogu smanjiti rizik od nastanka pravoga moždanog udara.

Tranzitorna ishemijska ataka ne prethodi većini moždanih udara. No, među osobama koje su imale jednu ili više, više od jedne trećine doživjet će moždani udar. Zapravo, osoba koja je imala tranzitornu ishemijsku ataku ima veću vjerojatnost za nastanak moždanog udara od osobe iste dobi i istog spola koja je nije imala.
Njezina uloga najznačajnija je u prepoznavanju osoba koje bi mogle doživjeti moždani udar, a ne u odgovoru na pitanje kad će se to dogoditi, jer moždani udar može se javiti nekoliko dana, tjedana ili mjeseci nakon TIA-e (u polovici slučajeva unutar godine dana).
TIA je najčešća u srednjoj i starijoj životnoj dobi, ali nisu pošteđene ni mlađe osobe.

Privremena blokada opskrbe

TIA nastaje kad krvni ugrušak privremeno začepi krvnu žilu, zbog čega određeni dio mozga ostaje zakinut krvnom opskrbom. Krvnu žilu najčešće začepi komadić krvnog ugruška ili masnog tkiva koji se "odlomi" od stijenke srca ili arterije, a nastaje kao posljedica ateroskleroze krvnih žila. Ugrušak putuje kroz krvožilni sustav i smjesti se u arteriji koja krvlju opskrbljuje mozak.

Simptomi nastaju naglo i traju relativno kratko. U najvećem broju slučajeva TIA traje manje od pet minuta i ne dulje od jednoga sata, prosječno jednu minutu. Iako se dugo vjerovalo da, za razliku od moždanog udara, nakon prolaska nema ozljede moždanog tkiva, napredak tehnologije doveo je do drukčijih spoznaja. Za to vrijeme umire manji broj moždanih stanica. Samo taj podatak već je dovoljan dokaz ozbiljnosti stanja. Ponavljajuće TIA-e javljaju se kod pet posto osoba s aterosklerozom, a mogu se javiti nekoliko puta u jednom danu ili dva do tri puta u nekoliko godina.

Kao reakcija na stvaranje ugruška, u našem organizmu nastaju prirodna sredstva koja ga rastapaju. Zašto se neki ugrušci rastapaju, a neki ne? Zapravo, u određenom trenutku će se svi rastopiti, a hoće li se oštetiti tkivo ili ne, ovisi o tome koliko dugo je ugrušak bio prisutan i koje tkivo za to vrijeme nije imalo odgovarajuću opskrbu krvlju.

Upozoravajući znakovi

Iznimno je važno prepoznati upozoravajuće znakove TIA-e ili moždanog udara. Uobičajeni simptomi isti su kao i oni koji nastaju kao posljedica moždanog udara, uz veliku razliku - prolazni su.

Znakovi koje nikako ne smijete zanemariti:

• nagla slabost ili utrnulost lica, ruke, noge, posebno ako se javi na jednoj strani tijela
• nagla zbunjenost, problemi s govorom ili razumijevanjem
  nagle smetnje vida na jednom ili oba oka
• nagla nemogućnost hodanja, vrtoglavica, gubitak ravnoteže ili koordinacije
• nagla jaka glavobolja nepoznata uzroka.

Kratko trajanje ovih simptoma i izostanak jasno vidljiva trajnog oštećenja mozga glavne su razlike između TIA-e i moždanog udara. Ipak, bitno je pravodobno medicinsko zbrinjavanje simptoma, jer to može spriječiti nastanak fatalnog i često onesposobljavajućega moždanog udara.

Tranzitorne ishemijske atake iznimno su važni prediktori moždanog udara. Nemojte ih ignorirati! Ako mislite da vi ili netko u vašoj blizini ima TIA-u, odmah pozovite pomoć! Liječnik mora odrediti je li posrijedi TIA, moždani udar ili neki drugi poremećaj sa sličnim simptomima. Neki od tih su epileptički napad, gubitak svijesti, migrenska glavobolja, niske vrijednosti šećera u krvi, druga opća medicinska stanja ili srčane smetnje.

Bitne dijagnostičke informacije

Liječnik će uzeti detaljnu anamnezu, ispitati vas o čimbenicima rizika za TIA-u i moždani udar te zatražiti određene krvne pretrage. Metodama slikovnog prikaza, poput kompjutorizirane tomografije, isključuju se stanja koja mogu oponašati simptome TIA-e, kao što je postojanje moždanog udara, moždanog krvarenja ili tumora mozga. Drugim metodama slikovnog prikaza otkrivaju se moguća suženja na krvnim žilama u glavi i vratu, koja mogu biti izvor krvnim ugrušcima odgovornima za nastanak TIA-e. U te svrhe najčešće se služimo ultrazvučnim pretragama koje su neinvazivne, a daju odličan uvid u stanje moždane cirkulacije u određenom trenutku.