Opća medicina / Pulmologija

Što trebate znati o kašlju

Kako bismo se snašli u mnoštvu lijekova, trebamo znati osnovne postavke o vrstama kašlja, što je preduvjet pravilnu pristupu liječenju

Kako bismo se snašli u mnoštvu lijekova, trebamo znati osnovne postavke o vrstama kašlja, što je preduvjet pravilnu pristupu liječenju
S obzirom na to da je vrijeme učestalih upala dišnih putova koje u najviše slučajeva prati kašalj, valja znati kako on nastaje i kako ga liječiti. Definiramo ga kao iznenadan, eksplozivan izdisajni manevar koji teži odstraniti tvari iz dišnih putova. Bolesnici i nedovoljno iskusni liječnici kašalj poistovjećuju s bronhitisom (najčešće bakterijskim) i određuju terapiju antibioticima te različitim sredstvima koji potiču iskašljavanje. Paleta je tih lijekova uistinu impresivna i oni zauzimaju najviše mjesta na policama ljekarni. To su najrazličitiji sirupi, tablete, kapi, masti za utrljavanje u kožu, sredstva za inhaliranje, itd. Da bismo se snašli u šumi tih lijekova, trebamo znati osnove o vrstama kašlja, što je preduvjet pravilnu pristupu liječenju.

Postavljanjem pitanja bolesniku treba odrediti koliko kašalj traje, mijenja li se njegov karakter, što ga potiče (hladan zrak, govor, položaj tijela, napor, hrana i piće, doba dana), je li isključivo suh ili je udružen sa stvaranjem iskašljaja, bolovima u grlu, iza prsne kosti ili u plućima, prate li ga promuklost, zaduha, vrtoglavica ili neki drugi simptomi. Treba utvrditi i boluje li bolesnik od neke druge bolesti koju trenutačno ne povezujemo s kašljem, ali se naknadno može zaključiti da mu je ona jedini uzrok (tumori, bolesti srca, bubrega, neke autoimune bolesti i drugo).
Kada dobijemo odgovore na sva ta pitanja, dobivamo ispravnu predodžbu o čemu je zapravo riječ, što je od neprocjenjive koristi u odluci o poduzimanju daljnjih dijagnostičkih zahvata i određivanju ispravne terapije. U nastavku ćemo spomenuti najčešće vrste kašlja.

Laringelani kašalj (kašalj iz grla) - Javlja se iznenadnim napadima, po karakteru je zaglušujući, bez iskašljaja, pri kojem bolesnik obično nema vremena udahnuti (što može uzrokovati vrtoglavicu), često prati upalu i nadražaj u grlu. Obično bolesnik sam kaže da se kašalj javi nakon osjećaja škakljanja u grlu. Prate ga najčešće simptomi upale ždrijela.

Trahealni kašalj (kašalj iz dušnika) - Po karakteru sličan prethodnome, uz prizvuke "laveža". Prate ga prilično jaki bolovi iza prsne kosti. Javlja se kod upale dušnika (traheje). U početku je, dok traju bolovi, suh, a slijedi iskašljavanje, obično gustoga, krpičastog sekreta.

Kašalj kod bronhitisa - Kašalj koji se javlja kod akutnog bronhitisa obično nema prethodno navedenih simptoma. Traje stalno, bez karakterističnih napada. U početku je suh i neproduktivan, a potom iskašljaj može biti proziran, što obično karakterizira virusne infekcije ili je, pak, žućkast do zelenkast, što je znak da je nastupila bakterijska infekcija. Kronični bronhitis (najčešće u pušača) obično prate karakteristični napadi kašlja izjutra: traju dok se ne iskašlje oskudni, gusti sekret koji se tijekom noći nakupi u dišnim putovima.

Astmatski kašalj - Javlja se kod opstruktivnih bolesti pluća (npr. astme). Obično je nadražajan, a kod blažih oblika bolesti potiče ga dubok udah, udisanje hladnog zraka, smijanje. Nakon napada kašlja obično se u plućima osjeti otežan izdah i sviranje u prsima.

Kašalj pri hranjenju - Napadi kašlja koji se javljaju nakon uzimanja hrane (obično tekuće) mogu značiti uspostavu veze između jednjaka i dišnog sustava (tzv. fistula), što često vidimo kod tumora pluća ili jednjaka. Kod starijih ljudi kod kojih je poremećen refleks gutanja (npr. zbog Parkinsonove bolesti) također se može javljati nakon uzimanja hrane ili pića jer dio sadržaja može doći u dišni sustav.