Vene pod rizikom
Podijeli
U slučaju venskog zastoja čak i blaga ozljeda dovodi do stvaranja ulkusa, često bez tendencije cijeljenja
Vene prikupljaju krv siromašnu kisikom iz perifernih dijelova tijela i vraćaju je prema srcu. Njihova stijenka građena je većinom od vezivnog tkiva i vrlo tankoga mišićnog sloja, pa samo pasivno sudjeluje u venskoj cirkulaciji, u kojoj ključnu ulogu imaju kontrakcije okolnih mišića, koje pritiskom na vene izvana potiskuju vensku krv u više segmente tijela (tzv. venska pumpa). Kod većine velikih vena, strujanje krvi prema srcu podržavaju i zalisci smješteni na unutarnjoj stijenci, koji poput ventila omogućuju jednosmjerno kretanje krvi prema srcu.
Problem širih razmjera
Učestalost bolesti venskog sustava raste i sa životnom dobi. Prema nekim autorima, čak oko 45 posto stanovništva u središnjoj Europi ima izražene varikozitete, 16 posto ima jako izražene varikozitete uz subjektivne i objektivne teškoće, a oko jedan posto pati od varikozne ulceracije (venski ulkus, ulcus cruris), s tim da svaki 350. odrasli pacijent ima ulkus koji ne zacjeljuje. Kod pacijenata starijih od 65 godina učestalost razvoja venskog ulkusa iznosi čak četiri posto.
Bolesti venskog sustava znatno su učestalije kod žena (i do četiri puta u odnosu na muškarce), što se dovodi u vezu s utjecajem ženskih spolnih hormona (estrogena i progesterona). Smatra se i da postoji obiteljska predispozicija za nastanak bolesti. Nastanku bolesti dodatno pogoduje i izbor zanimanja (dugotrajan rad u stojećem ili sjedećem položaju), neke kronične bolesti (šećerna bolest, visok tlak), trudnoća, pretilost, ozljede, uzimanje nekih lijekova (kontraceptivi) i loše životne navike (pušenje).
Kompromitirana cirkulacija
Koje preventivne mjere poduzeti
- izbjegavati dugotrajno stajanje i sjedenje u istom položaju
- izbjegavati sjedenje prekriženih nogu
- izbjegavati visoke potpetice (žene)
- izbjegavati odjeću usku oko struka, gornjeg dijela natkoljenica i prepona
- smanjiti prekomjernu tjelesnu težinu
- prestati pušiti
- nositi kompresivne čarape
- odmarati noge nekoliko puta tijekom dana (u ležećem položaju podignuti noge iznad razine srca, npr. na dva do tri jastuka, od 15 minuta do pola sata)
Tijekom života, pod utjecajem različitih čimbenika, mogu oslabjeti venski zalisci, pri čemu krv zaostaje u donjim dijelovima tijela, pritišće vensku stijenku i dovodi do stvaranja proširenja površinskih vena, tj. pojave varikoziteta. Ako se ne reagira na vrijeme, slijedi progresija oštećenja na duboke vene. Krv sve više zaostaje, što pridonosi daljnjem proširenju i zastoju krvi u venama (venska staza). Povećava se propusnost kapilara i razvija se otok (edem), najčešće u predjelu gležnjeva. Postupno slabi i ishrana tkiva, pa koža na tim mjestima postaje stanjena, posebno u donjoj trećini potkoljenice, a zatim sjajna i suha, često uz izražen svrbež (najvjerojatnije povezano s oštećenjem živaca). U tim uvjetima čak i blaga ozljeda dovodi do stvaranja ulkusa, koji često ne pokazuje nikakvu tendenciju cijeljenja. Ostale moguće komplikacije su razvoj upale (tromboza i tromboflebitis) ili krvarenja.
Venski ulkus kronična je rana koja ima izgled nepravilno oblikovana plitkog defekta kože, koji rijetko zahvaća mišić ili kost, a najčešće je smješten na unutarnjoj strani donje trećine potkoljenice. Dno rane često je žućkasto i sukrvavo. Noga je natečena, topla i umjereno bolna. U neposrednoj okolini ulkusa obično se vide proširene vene i promjene na koži u vidu varikoznog dermatitisa (plavkasto-smećkasto obojena stanjena koža).
|
