English

Pratite nas na Facebooku

PROfertyl 2016

Jedno dijete - dva jezika

Podijeli

Autori:
Ivana Banjan, prof. logoped
mr. sc. Nataša Šunić, prof. logoped
objavljeno u broju 34 (2/04)

Stranica: [1] 2 »

Što je uopće bilingvizam? Termin bilingvizam mnogi definiraju različito. Dok za neke predstavlja podjednaku sposobnost komuniciranja dvama jezicima, za druge znači sposobnost (pojedinca ili skupine) komuniciranja na dva jezika, ali s mogućnošću izuzetnih vještina samo u jednome od njih.
Bilingvizam (lat. bilinguis) ili dvojezičnost definira se kao sposobnost pojedinca, grupe ili naroda da se služi dvama jezicima bez vidljive veće sklonosti za jedan od njih. Valja razlikovati nekoliko termina. Ranim bilingvizmom smatra se usvajanje obaju jezika do četvrte godine, a kasnim bilingvizmom usvajanje drugog jezika poslije četvrte godine života. Simetrični bilingvizam označava podjednako poznavanje obaju jezika, a asimetrični slabije poznavanje drugoga jezika (pasivni i nereciptivni bilingvizam).
Bilingvizam se dijeli i na socijalni ili društveni, koji obuhvaća neku društvenu skupinu na određenom prostoru, i individualni, koji predstavlja pojedinačne izolirane pojave.

Rana životna dob - pravo vrijeme

Postoje različite teorije kako dijete najbolje učiti da se istodobno služi dvama jezicima. Mnogi se znanstvenici slažu da će dijete koje je istodobno izloženo dvama jezicima u ranoj životnoj dobi prirodno naučiti služiti se njima. Također, očekivati je da će djeca prolaziti kroz razdoblja miješanja jezika te posuđivanja rječnika (riječi) iz drugog jezika kako bi izrazili neke ideje, katkad i u istoj rečenici. To se događa jer rječnik (odnosno riječ) može postojati u jednom jeziku, ali ne i u drugome. Ili da pojednostavimo, riječi jednog jezika mogu pratiti poruku koja se ne može lako prevesti na drugi. A podjela među tim jezicima odvijat će se postupno.
Djeca mogu eksperimentirati jezicima kako bi stvorili specijalni učinak ili isticali sebe u određenim događajima. Primjerice, dok jedan jezik djetetu može biti manje važan pa će ga stoga koristiti za prijenos informacija o raznim događajima vezanim uz njegovu kuću i obitelj, drugi može biti više formalan i dijete će ga koristiti u komunikaciji izvan kuće. Uza sve to, ipak će se javljati razdoblja kada će jedan jezik biti upotrijebljen, odnosno korišten češće nego drugi.
Djeca ne moraju biti podjednako vješta u oba jezika. Dok jedan od njih bolje upotrebljavaju, drugi možda bolje razumiju, odnosno dok su u jednom aktivni govornici, u drugom su pasivni slušatelji. Miješanje jezika bit će manje ako dijete jedan jezik uči u stalnom razgovoru s majkom, a drugi isključivo s ocem, ili ako uči oba jezika istodobno i u što ranijem životnom razdoblju. Ako mu se drugi jezik ăpredstaviÓ u kasnijoj predškolskoj dobi, u vrijeme kada je dijete već usvojilo i ovladalo osnovama prvog jezika, mogu nastati ozbiljniji problemi. Neki znanstvenici vjeruju da, ako se učenje drugog jezika omogući djetetu u vrijeme dok prvi nije potpuno usvojen, tj. u vrijeme dok dijete nije njime potpuno ovladalo, razvoj prvoga može biti usporen, pa čak i regresivan. Drugi su, pak, mišljenja da će razina vještina u drugom jeziku dosegnuti eventualno istu razinu kao i u prvom.

Kriteriji materinjeg jezika

Vjerojatno većina ljudi u svijetu danas bez teškoća određuje materinji jezik, ali vrlo malo njih razmišlja o tome koje kriterije primjenjuju kada za neki jezik kažu da im je materinji. Laički, materinji jezik bio bi onaj koji dijete prvo nauči ili jezik koji dijete najbolje zna, najbolje se koristi njime, jezik s kojim se osoba identificira i sl. Nerijetko bi njegov slobodan prijevod glasio i ovako · jezik kojim govori majka, s tim da se pod majkom nužno ne misli na biološku nego na osobu koja će uspostaviti redovitu i trajnu jezičnu komunikaciju s djetetom. No, govoreći o kriterijima određenja materinjeg jezika, upravo oni kažu da je materinji jezik onaj na kojem mislimo, sanjamo i računamo. Naime, sve te funkcije spadaju u onu vrstu koja se usvaja u prvom jeziku, pa se i dalje rade na tom jeziku, iako i drugi jezici kasnije mogu za nekoga postati isto tako važni ili možda još važniji.

Stranica: [1] 2 »