Otorinolaringologija

 ostali članci
  

Blom-Singerova metoda - restitucije glasa i govora

  

Tonzilarni problem u svakodnevnoj praksi

  

Fantomski slušni podražaj

  

Smanjena drenaža pogoduje razvoju bakterija

  

Bol koja se teško zaboravlja

svi članci »

Anketa

 
Pojam sterilna kozmetika označava...
kozmetiku koja ne sadrži konzervanse
kozmetiku dobivenu sterilnim proizvodnim procesom
kozmetiku s patentiranim hermetičkim sustavom zatvaranja
kozmetiku sa sterilnom formulom tijekom korištenja
sve navedeno



» Rezultati
» Ostale ankete
Pretraživanje
 
Newsletter
 

Otorinolaringologija

Virusna opsada ždrijela

Podijeli

Autor:
prim. mr. sc. Krešo Zurak, dr. med., spec. otorinolaringolog i plastični kirurg glave i vrata
objavljeno u broju 80 (10/11)

Virusni faringitis većinom ima blažu kliničku sliku nego bakterijski, s povoljnim ishodom, a liječi se uglavnom simptomatski

Akutne infekcije respiratornog sustava među najbrojnijim su bolestima koje dovode oboljele liječniku i čest su uzrok radne nesposobnosti. Uzročnici mogu biti bakterije i virusi, a sljedeće retke posvetit ćemo upali ždrijela (faringitis) virusnog podrijetla.

Puno mogućih virusa

Virusnu upalu ždrijela mogu uzrokovati brojni virusi, a najčešći su Rinovirusi, Adenovirusi, Epstein-Barr virus, Herpes simplex virus, Influenza virus, Parainfluenza virus, Coronavirusi, Enterovirusi, Respiratorni sincicijski virus, Citomegalovirus, virus humane imunodeficijencije. Iako nema velike razlike u raspodjeli po spolu i dobi, virusni faringitis ipak je češći kod djece.

Većina slučajeva nastaje kao dio sindroma prehlade ili gripe. U običnoj prehladi češći su nosni simptomi, poput kihanja, vodenaste sekrecije, začepljenosti nosa i slijevanja sekreta iz nosa u ždrijelo. Blaža grlobolja i povišena temperatura, koja obično nije visoka, javljaju se malo kasnije.

Grlobolja vodeći simptom

Akutni virusni faringitis je virusom uzrokovana upala sluznice i limfnog tkiva ždrijela. Vodeći simptom je grlobolja, spontana ili pri gutanju, a prati je refleksna bol prema uhu. Uz bol, javljaju se pečenje i grebanje u grlu, malaksalost i povišena temperatura. Teži slučajevi praćeni su vrlo visokom temperaturom, toksemijom i općom slabošću. Pregledom se vide crvenilo i otečenost sluznice i limfnog tkiva s bjelkastim naslagama na sluznici, koje su znatno manje nego u slučaju bakterijskog uzroka. Katkad su tu i dodatni simptomi karakteristični za pojedini virus, no vrlo često nisu korisni za razlikovanje uzroka bolesti.

Širenjem upale na grkljan i razvojem edema mogu nastupiti promuklost i otežano disanje, zbog posljedične opstrukcije dišnog puta. Širenjem upale u regionalne limfne čvorove na vratu, oni postaju otečeni, povećani i bolni. U većini slučajeva virusni faringitis ima blažu kliničku sliku nego bakterijski, te je samoograničavajuća bolest s povoljnim ishodom, a liječi se simptomatski. Može biti dio opće respiratorne infekcije ili ograničen samo na ždrijelo.

Specifični oblici

Faringokonjunktivalna groznica – Ovaj sindrom obično je povezan s prethodnim plivanjem u bazenu. Uzrokuje ga adenovirus, i čest je u dječjoj populaciji. Manifestira se visokom temperaturom, otežanim gutanjem i crvenilom očiju, čemu je uzrok upala sluznice oka (konjunktivitis). Simptomi povezani sa ždrijelom malo su jače izraženi nego kod obične prehlade.

Akutni herpetični faringitis – Najčešći je u dječjoj i adolescentnoj dobi. Simptomima faringitisa pridruženi su simptomi upale zubnog mesa i sluznice usne šupljine (gingivostomatitis). Ostali su povišena temperatura, bolovi u mišićima, malaksalost, gubitak apetita i iritabilnost. Na sluznici usne šupljine nalaze se bolne ranice koje mogu biti prekrivene fibrinskim eksudatom. Katkad ga je teško razlučiti od bakterijske upale.
 
Faringitis u sklopu gripe – Uzrokovan je influenza virusom. Glavni simptom je grlobolja, kojoj su pridruženi bolovi u mišićima, glavobolja, povišena temperatura i suhi kašalj. Bolest ima epidemijski karakter.
 
Faringitis uzrokovan enterovirusima – Enterovirusi važan su uzročnik faringitisa, koji se najčešće javlja u kasno ljeto. Obilježen je različitim kliničkim sindromima (herpangina, akutni limfonodularni faringitis, bolest šake, stopala i usta), koje uzrokuju različiti tipovi Coxasckie virusa iz roda enterovirusa.

Herpangina obično pogađa djecu od tri do deset godina. Počinje iznenada, visokom temperaturom, općim bolovima, grloboljom i pojačanom sekrecijom sline. Na sluznici ždrijela, tonzila, nepčanih lukova i nepčane resice stvaraju se mjehurići različite veličine okruženi crvenilom, koji ubrzo postaju plitke ulceracije. Tegobe traju jedan do četiri dana i prolaze bez komplikacija.

Bolest šake, stopala i usta obično pogađa dojenčad i malu djecu. Vrlo je česta i umjereno zarazna. Širi se izravnim kontaktom sa sluzi, slinom ili stolicom zaražene osobe. Obično se pojavljuju manje epidemije u dječjim vrtićima tijekom ljetnih i jesenskih mjeseci. Počinje povišenom temperaturom, slabim apetitom, malaksalošću i grloboljom, na koje se nadovezuje izbijanje mjehurića u ustima i/ili osip na koži.

Akutni limfonodularni faringitis počinje naglo i prati ga vrućica. Manja djeca odbijaju hranu i pojačano sline, veća se tuže na peckanje i bol u grlu. Česti prateći simptomi su mučnina i povraćanje.

Respiratorni sincicijski virus (RSV) – Kod većine zdrave djece i odraslih uzrokuje blagu infekciju gornjih dišnih putova, koja se manifestira simptomima prehlade i ne ostavlja posljedice. Kod male djece, starijih osoba, onih s kroničnom opstruktivnom bolešću pluća i kongestivnim zatajenjem pluća može zahvatiti donje dišne putove (dispneja, kašalj, zvuk zviždanja pri izdisanju, respiratorno zatajenje).
 
Faringitis udružen s infekcioznom mononukleozom uzrokovanom Epstein-Barr virusom – Najčešći je u mladih osoba i adolescenata. Glavni simptomi su grlobolja, umor, kožni osip i anoreksija. U ždrijelu se javlja jak otok tonzila koje su prekrivene debelim konfluirajućim smećkastim eksudatom. Otok zahvaća i okolno tkivo nepca i nepčanu resicu. Virus se širi sistemski i od ostalih organa zahvaća limfne čvorove vrata, koji mogu biti jako otečeni. Povećanje jetre i slezene može se javiti u 50 posto slučajeva. Opći simptomi slabosti, gubitak apetita i visoka temperatura jako su izraženi.

Faringitis uzrokovan citomegalovirusom – Za razliku od prethodno opisanog, više zahvaća stariju dobnu skupinu. Simptomi faringitisa su slabije izraženi, a temperatura i malaksalost traju dulje.
 
Faringitis uzrokovan humanim virusom imunodeficijencije – Bolesnici s primarnom HIV infekcijom razvijaju simptome slične kao kod infektivne mononukleoze. Osim faringitisa, javljaju se povišena temperatura, znojenje, malaksalost, letargija, bolni mišići, anoreksija, mučnina, proljev i kožni osip.

Strategija liječenja

Ciljevi farmakoterapije virusnog faringitisa su ublažavanje simptoma i prevencija komplikacija. Liječenje ovisi o epidemiološkim čimbenicima, znakovima i simptomima bolesti, te rezultatima laboratorijskog testiranja. Stoga se poduzimaju sljedeće mjere:

  • suportivne mjere - mirovanje, rehidracija, ispiranje grla 
  • primjena analgetika (ublažavanje bolova) i antipiretika (snižavanje povišene temperature) 
  • primjena antiseptičkih i anestetičkih pastila i otopina za ublažavanje simptoma 
  • specifični antivirusni lijekovi - dostupni samo za neke virusne infekcije.

Antibiotici nisu indicirani, jer ne ubrzavaju izlječenje i ne smanjuju mogućnost razvoja bakterijskih komplikacija, a istodobno povećavaju rizik nastanka nuspojava.