Tema broja: Bolna kralježnica

Živjeti s bolnom kralježnicom

Za procjenu utjecaja problema s leđima, podjednako su važni posao, vrsta dnevnih zadataka kao i simptomi vezani uz leđa

Značaj problema križobolje je u velikoj učestalosti - svaki treći tridesetgodišnjak, svaki drugi tridesetpetogodišnjak te skoro svaki četerdesetgodišnjak povremeno ima tegobe u smislu križobolje. Zbog nesposobnosti za posao, problem križobolje predstavlja i vrlo važan socio-ekonomski problem. S druge strane, u svega jednog od 200 oboljelih pronalazi se ozbiljan problem kojeg je potrebno uzročno liječiti, dok se devet od deset bolesnika oporavlja unutar mjesec dana, obično uz simptomatsko liječenje. Od bolesnika se očekuje da bude izobražen o tome kako spriječiti nastanak križobolje, odnosno kako živjeti s bolnom kralježnicom. Ove smjernice odnose se na odrasle bolesnike (>18 godina) u kojih postoji intolerancija tjelesne aktivnosti zbog križobolje ili simptoma u nogama vezanih uz leđa, u trajanju manjem od 3 mjeseca. One se ne odnose na bolesnike s ograničenom aktivnošću uslijed prijeloma kralježnice, tumora, infekcije, cauda equina sindroma ili stanja koja nisu vezana uz kralježnicu.

Prepoznali ste se...?!

Zapamtite dobre vijesti!
- Ne radi se o ozbiljnom problemu, jer su tegobe vezane za kralježnicu česte.
- Očekujte brz oporavak - 90% oboljelih od križobolje oporavi se za mjesec dana.
- Lijekovi i drugi oblici liječenja ne otklanjaju bol u potpunosti.
- Ako je ikako moguće, održite svoje uobičajene dnevne aktivnosti. Ako vam je to preteško, pronađite neku drugu aktivnost kako bi izbjegli slabljenje zaštitnih mišića kralježnice i cijelog tijela.
- Ako ste jedan od malobrojnih koji se sporo oporavljaju, liječnik će potražiti uzrok tome. Čak i ako se oporavljate sporije nego što je normalno, mala je vjerojatnost da postoji neki ozbiljan uzrok vaših problema s leđima.

Slijede dobre vijesti. Vaš liječnik nije otkrio ozbiljne probleme. Brzo ćete se oporaviti ako ostanete aktivni i izbjegavate previše mirovanja. Kao što smo već rekli, devet od deset osoba pogođenih simptomima vezanim uz leđa oporave se unutar jednog mjeseca. Obzirom da se očekuje brz oporavak, mala je vjerojatnost postojanja ozbiljnog problema pa zasad nije potrebno učiniti rtg snimanje ili druge pretrage. Samo jedno od 2.500 učinjenih rtg snimanja pokazat će uzrok simptoma vezanih uz leđa. Ako je vaš oporavak sporiji nego što je uobičajeno, liječnik će potražiti razlog. Čak se i tada može dogoditi da neće biti moguće naći uzrok vaših problema.
U nekom razdoblju života gotovo svatko ima problema s leđima. Kako starimo, postaje sve teže nastaviti s aktivnostima koje zahtijevaju brzinu i snagu. Tako je jedan od troje ljudi ograničen u aktivnostima do 30., polovica do 35., većina do 40., a do 50. godine gotovo svi.
Čak i ako imate problema s leđima, vjerojatno biste mogli nastaviti i s napornijim aktivnostima, ali uz polaganiji ritam. To bi moglo utjecati na vaš život ukoliko vaš posao zahtijeva napornu aktivnost ili dizanje teških tereta (npr. simptomi vezani uz leđa koji ne ometaju službenika u poslu mogu ometati rudara ili prenositelja namještaja). Za procjenu kako će problemi s leđima utjecati na vas, podjednako su važni vaš posao i vrsta dnevnih zadataka kao i sami simptomi vezani uz leđa. Ako obavljate težak fizički posao, možda ćete morati prilagoditi stupanj vaše aktivnosti onome koji možete tolerirati.

Olakšati neugodu i bol, ali na siguran način

Liječnik vam je predložio načine kako ćete se osjećati ugodnije. Međutim, ostanak u krevetu nije jedan od njih, pogotovo nakon što su prošli dan ili dva od početka bolova. Previše vremena provedenog u mirovanju slabi zaštitne mišiće leđa, što može prouzročiti produženo trajanje simptoma. Ležanje u krevetu i lijekovi ne mogu u potpunosti otkloniti bolove te je važno biti na nogama i koliko je moguće više kretati se, iako to može biti praćeno bolom i nelagodom. Što se prije vratite uobičajenim aktivnostima, to ćete manje oslabiti i prije će nestati simptomi vezani uz kralježnicu.

* Prilagođavanje dnevnih aktivnosti

Sjedenje - Iako je sjedenje za kralježnicu sigurno, vjerojatno vam nije ugodno, a i za kralježnicu predstavlja veći stres nego stajanje. Za vrijeme oporavka pokušajte smanjiti vrijeme koje provodite sjedeći. Dok sjedite koristite ručnik ili mali jastuk za podupiranje križa ili, ako je moguće, lagano nagnite sjedalo unatrag. Ove prilagodbe olakšat će vam sjedenje.
Dizanje tereta - Zdravica uz podizanje velike krigle s ispruženom rukom može opteretiti kralježnicu više nego dizanje tereta od 15 kg ako ga se drži uz tijelo. Zato, kada morate podizati teret, držite ga uz trbuh. Nastojte se ne savijati, naginjati niti dizati ispruženih ruku. Ove mjere predostrožnosti učinit će dizanje lakšim (vidi grafikon).
Vježbanje - Liječnik će vam predložiti sigurne aktivnosti kao što su hodanje, vožnja sobnog bicikla ili plivanje. Ako se pravilno izvode, ne opterećuju kralježnicu više nego sjedenje na krevetu. Posebno je važno da vježbanjem održavate mišiće kralježnice i sprječavate njihovo slabljenje uslijed mirovanja. Ukratko, dokazano je da umjereno vježbanje poboljšava sposobnost mišića da štite kralježnicu. Vježbanje je dobro i za opće zdravstveno stanje te može ubrzati oporavak. Kako simptomi prolaze, redovito svakodnevno vježbanje pomoći će vam da se vratite normalnim aktivnostima.