Dermatologija

Kaskadni venski proces

Kronična venska bolest označava sve stadije bolesti na nogama, pa o njoj govorimo kad se pojave varikoziteti, edemi i kožne promjene

Kronična venska bolest započinje određenim događajima koji dovode do patoloških promjena u venama i tkivima (destrukcije venskih zalistaka ili kronične opstrukcije vena), uz posljedični razvoj kronične venske hipertenzije, koja ima središnju ulogu u patofiziologiji proširenih vena, tj. varikoziteta.

Dva sustava u međusobnoj komunikaciji

Vene su krvne žile koje vraćaju krv prema srcu i plućima. Venska cirkulacija donjih ekstremiteta odvija se putem dvaju sustava: površinskoga, smještenog u koži i potkožnom tkivu, te dubinskog, koji se nalazi ispod fascije (vezivne ovojnice) i u mišićima.

Površinske vene smještene su potkožno i vidljive već kod blažih proširenja. Ne vode krv direktno prema srcu nego stvaraju mrežu koja samo na određenim mjestima ulazi u duboke vene. Najvažnije su vena safena magna i vena safena parva, koje su međusobno povezane komunikantnim venama.

Duboke vene nalaze se u potkoljenicama između mišića i nisu vidljive. One odvode krv do srca, iz kojeg venska krv dalje cirkulira kroz plućni krvotok, u kojem se provodi oksigenacija krvi i odstranjivanje štetnih tvari. Tek potom tako pročišćena i kisikom obogaćena krv dalje otječe preko srca u arterijski sustav, koji krv raznosi po cijelom tijelu i opskrbljuje stanice i tkiva. Glavne vene dubinskog sustava su vena femoralis, vena poplitea te tibijalne i fibularne vene.
Oba venska sustava spojena su perforantnim venama, koje probijaju fasciju (vezivnu ovojnicu).

Zastoj krvi na periferiji

Sve vene imaju zaliske, koji funkcioniraju kao ventili sprječavajući retrogradni (povratni) tijek krvi. Zajedničkom akcijom venski zalisci s mišićima potkoljenice reguliraju venski krvotok u donjim udovima. Naime, mišići svojim kontrakcijama tijekom hodanja dovode do pražnjenja dubinskih vena s posljedičnim padom tlaka, dok zalisci tijekom mirovanja svojim zatvaranjem sprječavaju povratni tok krvi. Pritom nastala razlika tlaka među dubinskim i površinskim venama usmjerava venski krvotok iz površinskog u duboki sustav, to jest u smjeru nižega tlaka.

Dok su zdrave, vene imaju dovoljno jaku stijenku i zaliske da se odupru tlaku i ostanu u funkciji. Međutim, zalisci i stijenke vena mogu zbog djelovanja različitih nepovoljnih čimbenika oslabjeti, kada se gubi njihova funkcija i posljedično otežava protok krvi u smjeru srca.
Kad dođe do oštećenja venskih zalistaka, umjesto da teče nesmetano prema srcu, krv se vraća prema stopalima i oscilira između oštećenih segmenata zalisaka. To vodi postupnom povećanju tlaka u venskoj cirkulaciji, što se naziva venska hipertenzija. Ako dovoljno dugo traje, venska hipertenzija uzrokuje kliničke promjene na donjim udovima, a u ovisnosti o težini i trajanju oštećenja venske cirkulacije. Naime, uslijed povećanja vrijednosti krvnoga tlaka dolazi do vraćanje krvi kroz perforantne vene iz dubokog u površinski venski sustav, što dovodi do daljnjeg proširenja površinskih vena i valvularne insuficijencije, to jest razvoja varikoziteta.

Primarni varikoziteti razvijaju se postupno. Prve promjene obično nastaju na mjestu nedostatka zalistaka u dužem segmentu vena ili na mjestu komunikacije s dubokim venskim sustavom. Mjestimice manje funkcionalan valvularni sustav ometa normalan rad mišićno-venske pumpe prilikom hodanja i stajanja te omogućava povrat (refluks) venske krvi iz dubokog u površni bazen ili iz proksimalnog u distalni segment površnog venskog bazena.

Sekundarni varikoziteti nastaju prijenosom povišenog venskog tlaka iz dubokog venskog bazena u površni preko sekundarno proširenih i manje funkcionalnih perforantnih vena.

S obzirom na to da kronična venska bolest predstavlja sve stadije venske bolesti na nogama, o njoj govorimo kad se pojave varikoziteti, edemi i kožne promjene. Nedavno objavljene studije pokazuju da u njezinu nastanku ključnu ulogu ima kronična upala. Naime, kada se krv zadržava u venama nogu, bijele krvne stanice (leukociti) prodiru kroz stijenke vena u okolno tkivo (mišiće, masno tkivo, kožu), gdje oslobađaju različite faktore koji uzrokuju kroničnu tkivnu upalu. Kronična upala uzrokuje bolove u nogama, oticanje te postupno propadanje kože i potkožnog tkiva. Završni stadij venske bolesti je venski vrijed, tj. otvorena rana na potkoljenici (ulcus cruris).

Ako vas muče problemi s nogama (proširene vene, oticanje nogu, bolnost, osjećaj težine, grčevi, svrbež, trnci ili pak nemir u nogama), svakako se preporučuje napraviti color Doppler vena, bezbolnu i bezopasnu ultrazvučnu pretragu koja vrlo dobro prikazuje vene nogu i smjer strujanja krvi u venama.