English

Pratite nas na Facebooku

Otorinolaringologija

 ostali članci
  

Neugodno i bolno iskustvo

  

Alergijski rinitis - bolest zapadne civilizacije

  

Blom-Singerov - program brzog odgovora

svi članci »

Anketa

 
Šećerna bolest tipa 1 se liječi
pravilnom prehranom
tjelesnom aktivnošću
inzulinom
svim navedenim postupcima



» Rezultati
» Ostale ankete

Otorinolaringologija

Bakterija ili virus - grlo svejedno boli

Podijeli

Autor:
Marina Gradinac, dr. med.
objavljeno u broju 82 (02/12)

Većini nas dobro su poznati simptomi upale ždrijela − grlobolja, kao vodeći simptom, nakon koje slijede peckanje, grebanje, otežano gutanje...

Ždrijelo je važan organ u našem tijelu koji se istodobno nalazi u sastavu dvaju vitalnih organskih sustava - dišnog i probavnog. Tri su njegove osnovne zadaće: štiti donje dišne putove, sudjeluje u procesu gutanja i u artikulaciji govora. S obzirom na smještaj, prvo je na udaru vanjskih utjecaja i stoga je prva obrambena linija od prodora mikroorganizama u tijelo. Stoga je u području ždrijela smještena velika koncentracije limfnog tkiva koja tvori limfni prsten ždrijela (Waldeyerov prsten - ždrijelna ili adenoidna tonzila, dvije nepčane tonzile i jezična tonzila), a ima obrambenu ulogu. Zbog učestalih upala ždrijela s vremenom se mogu povećati (hiertrofija) tonzile, pa i do te mjere da izazivaju blaže, djelomične opstrukcije dišnih putova i otežano gutanje.

Virusna ili bakterijska - nije svejedno

Upala ždrijela jedan je od najčešćih razloga odlaska k liječniku u zimskom razdoblju. Javlja se kod oba spola i svih dobnih skupina, ali ipak najčešće u djece. Kod djece predškolskog uzrasta uzročnik upale ždrijela je češće virusnog podrijetla (više od 80 posto upala uzrokovano je njima), a kod odraslih su posrijedi bakterije i ostali uzročnici (manji dio). Vodeći uzročnici među virusima su adenovirusi, rinovirusi i koronavirusi, a među bakterijama je to beta-hemolitički streptokok skupine A (BHSA).

Većini nas dobro su poznati simptomi upale ždrijela, posebice grlobolja, kao vodeći simptom, nakon koje slijede peckanje, grebanje, žarenje, otežano gutanje, podražajni kašalj, pojačani osjećaj suhoće, promuklost u slučaju širenja upale na grkljan i povećane tonzile. Ti lokalni simptomi često su praćeni i onima općeg karaktera, kao što su gubitak apetita, opća slabost i povišena temperatura. Ovisno o virulenciji samo uzročnika, i lokalni i opći simptomi mogu biti jače ili slabije izraženi.
Iako je grlobolja najčešće simptom upravo upale ždrijela, može biti i posljedica nekih bolesti, kao što su gastroezofagealna refluksna bolest (GERB), postnazalna sekrecija (zbog iritacije sluznice sekretom), tumor i slično.

Ako vas boli grlo, vjerojatno je riječ o upali ždrijela, a tablica u nastavku pomoći će vam razlučiti je li posrijedi virusna ili bakterijska upala:

  VIRUSNA UPALA BAKTERIJSKA UPALA
početak bolesti  polagan  nagao
temperatura  do 38° C više od 39° C
bol u grlu   blaga bol  jaka bol
opći simptomi   slabije izraženi  vrlo izraženi
respiratorni simptomi  hunjavica, promuklost, kašalj  uglavnom ih nema
ždrijelo  crveno sa ili bez seroznog eksudata  izrazito crveno s gnojnim naslagama
limfni čvorovi  mogu biti uvećani, ali uglavnom nisu bolni  otečeni i bolni
liječenje  simptomatsko  antibiotik (propisan od liječnika)

Napad na simptome, a kad treba, i na uzročnika

Liječenje upala ždrijela ovisi o uzročniku, kliničkoj slici, uzrastu i općem stanju oboljeloga. Liječenje virusnih infekcija ždrijela uglavnom je simptomatsko. Bez obzira na jačinu simptoma, preporučuje se mirovanje u prostoriji sa stalnom i umjerenom temperaturom, uz redovito provjetravanje i vlaženje zraka. Valja piti dovoljno tekućine (čaj), tople, a ne vruće, jesti tople juhe i ispirati grlo. Tradicionalno se grlo ispire čajem od kadulje, a predstavnici modernih sredstava za ispiranje grla su antiseptičke tekućine. One sadrže aktivne tvari koje djeluju na vrlo širok spektar različitih uzročnika koji se mogu naći u usnoj šupljini. Na tom principu djeluju, primjerice, antiseptički preparati na bazi oktenidina. Primjenjuju se lokalno, izravno na sluznicu usne šupljine i ždrijela, a nakon grgljanja ih je potrebno ispljunuti.
U slučaju začepljenosti nosa treba primijeniti dekongestiv kako bi se olakšalo disanje.
Lijek izbora u simptomatskoj terapiji grlobolje može biti analgopiretik paracetamol ili nesteroidni protuupalni lijekovi, kao što su ibuprofen ili acetilsalicilna kiselina. Važno je istaknuti da se acetilsalicilna kiselina ne smije davati djeci mlađoj od dvanaest godina jer može uzrokovati Reyeov sindrom, rijetku, ali vrlo ozbiljnu bolest. Ako unatoč poduzetoj simptomatskoj terapiji ne uslijedi poboljšanje u razdoblju od četiri do pet dana, treba se javiti liječniku, koji će ustanoviti o čemu je riječ i eventualno propisati odgovarajuću terapiju, ako to smatra potrebnim.

Ako je riječ o bakterijskoj upali i liječnik vam je propisao antibiotik, važno je prilikom njegova uzimanja striktno se pridržavati uputa - uzimati ih u točno određeno vrijeme, u zadanoj dozi i onoliko dugo koliko je propisao liječnik. Nije naodmet prisjetiti se da antibiotici djeluju samo na bakterije, a na viruse nemaju nikakva učinka, zbog čega je njihova primjena u slučaju virusnih upala kontraindicirana! Prilikom uzimanja antibiotika treba biti oprezan, jer osim što djeluju na bakteriju uzročnika, djeluju i na takozvane "dobre bakterije", koje se fiziološki nalaze u našem tijelu (na koži, u crijevima, na vaginalnoj sluznici...), remeteći njihovu zaštitnu ulogu i dovodeći do razvoja popratnih neželjenih simptoma (npr. proljeva ili razbuktavanja vaginalne kandidijaze). Ako se ne pridržavamo uputa pri uzimanju antibiotika, s vremenom dolazi do razvoja bakterijske rezistencije, što svakako nije ono što želimo, a ipak sami tome pridonosimo. Stoga, pamet u glavu kad su antibiotici u pitanju.

Iako su upale ždrijela česte i relativno bezazlene, ipak treba biti na oprezu, jer se u pozadini može kriti uzročnik koji kao komplikaciju može imati upalu bubrega, srca, zglobova, živčanog sustava ili kože. Zato je mikrobiološka potvrda dijagnoze i ciljana terapija temelj uspješna liječenja.

Kada se javiti liječniku:

  • ako je temperatura 39°C ili viša
  • ako se blago povišena temperatura do 38° C ne smanjuje ni nakon tjedan dana
  • u slučaju uvećanih i bolnih limfnih čvorova na vratu
  • u slučaju malaksalosti i ograničenja u obavljanju svakodnevnih aktivnosti
  • ako je prisutna bol u uhu ili u sinusima (između obrva ili ispod očiju)
  • ako je grlobolja izrazito jaka, s osjećajem stezanja ili teškoga gutanja
  • ako već postoji neka kronična bolest dišnog ili imunosnog sustava
  • u slučaju ranije preboljele reumatske vrućice
  • u slučaju pojave osipa po tijelu.

Higijena, higijena

Kako bi se barem na neki način zaštitili od mikroorganizama, treba redovito prati ruke toplom vodom i sapunom, ili u ruke utrljavati alkoholni preparat. Ta higijenska mjera temeljni je postupak u prevenciji prijenosa infektivnih bolesti, koja, uz izbjegavanje bližeg kontakta sa zaraženom osobom i prehranom bogatom vitaminima, utječe na podizanje obrambenih snaga našeg organizma i sprječavanje prijenosa zaraze.