Dermatologija

Koliko su akne (ne)važne?

Problemi koji se često javljaju kao posljedica akni su nisko samopouzdanje, bijes, anksioznost pa i depresija

Acne vulgaris ili jednostavno akne, predstavljaju čestu upalnu dermatozu koja u prvom redu pogađa mlade ljude i javlja se u doba puberteta i adolescencije, razdoblju izrazitih psihosocijalnih i tjelesnih promjena. U tom razdoblju su najčešća kronična bolest koja zahvaća kožu lica, prsa i leđa. Javljaju se najčešće između 12. i 16. godine, iako postoji mogućnost ranijeg, kao i znatno kasnijeg nastanka. Bez liječenja, bolest može trajati i do 10-ak godina. Postoje različite vrste akni kao i različite težine bolesti, o čemu ovisi način liječenja. U svakom slučaju, pravodobno započeto liječenje smanjuje mogućnost nastanka ožiljaka.
Bolest kože, poput akni, često se smatra nevažnom, čak trivijalnom u usporedbi s bolestima drugih organskih sustava. Budući da ne ugrožavaju opće zdravstveno stanje, često su shvaćene samo kao kozmetski problem pa im se ne pridaje dovoljno važnosti. Iako se često zanemaruje, vrlo je važno procijeniti ne samo kliničku sliku bolesti već i psihološku stranu problema, jer je odavno već jasno da akne imaju velik psihosocijalni utjecaj na bolesnika. Znanstvene studije pokazale su da ne postoji dobra korelacija između kliničke procjene stanja bolesti i samoprocjene bolesnika, što govori o mogućim psihosocijalnim problemima i kod objektivno blažeg oblika bolesti.  U svom članku o psihogenim čimbenicima kod kožnih bolesti, Sulzberger i Zaidems su još 1948. naveli sad već čuvenu i citiranu misao: "Ne postoji niti jedna bolest koja uzrokuje veću psihičku traumu, veću neprilagođenost između roditelja i djece, veću opću nesigurnost i osjećaj inferiornosti i više psihičke patnje nego što to čine acne vulgaris". Iako je na osnovi rezultata suvremenih istraživanja jasno da je ta tvrdnja ipak pretjerana, ne smijemo zanemariti ulogu koju je ona odigrala u skretanju pozornosti na one aspekte akni koji nisu isključivo dermatološki problem.

Umjereno teški oblik akne


Ožiljkaste promjene na koži lica nakon akne

Pogoršanja uslijed emocionalnog stresa

Uloga psiholoških čimbenika kod akni može biti dvojaka. Emocionalni stres može dovesti do pogoršanja bolesti, o čemu izvještavaju mnogi pacijenti koji se često žale na pogoršanje kad su anksiozni ili pod stresom (npr. studenti čija se klinička slika akni pogoršava tijekom ispitnih rokova). S druge strane, kao posljedica akni u bolesnika se mogu razviti psihički problemi, primjerice depresija, anksioznost, smanjeno samopouzdanje, povlačenje iz društva. Studije su pokazale da čak u 55% bolesnika s aknama postoji kronološka povezanost između razdoblja emocionalnog stresa i pogoršanja bolesti, uz latentno razdoblje od 2 dana.
Točan mehanizam osnove pogoršanja akni zbog emocionalnog stresa nije poznat, ali postavljeno je nekoliko hipoteza. Jedna se temelji na dobro utvrđenoj činjenici da se u stanju stresa pojačano luče stresni hormoni. Poznato je i da glukokortikoidi i androgeni dovode do pogoršanja akni pa se stoga smatra da bi stres mogao utjecati na akne putem povišenja razine tih hormona u krvi. Druga hipoteza odnosi se na činjenicu da stres dovodi do supresije (potiskivanja) imunološkog sustava, zbog čega dolazi do umnožavanja bakterije Propionibacterium acnes u sebacealnim folikulima (izvodima lojnih žlijezda) te pojave brojnih upalnih promjena.