Dermatologija

Koliko su akne (ne)važne?

Problemi koji se često javljaju kao posljedica akni su nisko samopouzdanje, bijes, anksioznost pa i depresija

Kozmetski problem postaje i psihološki 

Intuitivno je već dugo jasno da akne mogu značajno utjecati na psihosocijalno stanje pojedinca. U zadnjih desetak godina intenzivirali su se pokušaji da se to i kvantitativno prikaže uporabom posebnih psihometrijskih instrumenata.
Godine adolescencije su kritično doba za razvoj identiteta, čiji je važan dio i slika o vlastitom tijelu. Stanje kože u kojoj se promjene događaju dominantno na licu, može imati značajan utjecaj na kvalitetu života. Problemi koji se često javljaju kao posljedica akni su nisko samopouzdanje, bijes, anksioznost pa i depresija. Depresija se obično manifestira kroz jedan ili više simptoma poput povlačenja iz društvenih aktivnosti, gubitka koncentracije, nesanice ili stalne pospanosti, anoreksije ili nekontroliranog hranjenja, spontanih napadaja plača pa sve do suicidalnih ideja. Bolesnici često izjavljuju kako akne značajno utječu i na socijalne interakcije poput izlazaka, sastanaka s osobama suprotnog spola, odlazaka u restoran, bavljenja sportom i slično. Obzirom da je u terapiji bolesnika s aknama često zanemaren psihološki pristup, može doći do slabije suradnje i nezadovoljstva liječenjem.
Iako se često smatra da se izraženi psihički problemi javljaju uz teške oblike akni, pokazalo se da i bolesnici s blagim do umjerenim oblicima također mogu razviti stanje depresije, anksioznosti i imati teškoće u socijalnim situacijama. Liječnik uvijek mora imati na umu da ono što klinički odgovara blagom obliku bolesti bolesnik može doživljavati sasvim drugačije, što je vidljivo iz često uočenog nesrazmjera između subjektivnih i kliničkih procjena težine akni; samoprocjena bolesnika o težini bolesti uobičajeno je pomaknuta prema višim vrijednostima.
Poboljšanje stanja akni povezano je sa smanjenom depresivnošću i anksioznošću i s većim zadovoljstvom onim aspektima slike o svom tijelu koji inače obično nisu povezani s izgledom kože kao što su npr. oblik tijela i težina. To naglašava duboki učinak izgleda kože na bolesnikovu ukupnu sliku tijela.
Psihometrijski instrumenti za ispitivanje kvalitete života ukazali su na razinu socijalnih, psiholoških i emocionalnih problema u bolesnika s aknama. S obzirom da bolesniku treba pomoći i u razrješavanju emocionalnih teškoća izazvanih bolešću, sama dermatološka terapija ne može postići svoju punu svrhu. Stoga se preporuča da se u bolesnika koji pokazuju ozbiljnije psihosocijalne probleme, uz dermatološko liječenje uključi i liječenje od strane kliničkog psihologa.

Iz nalaza većine suvremenih istraživanja proizlazi jasna potreba sveobuhvatnog pristupa bolesnicima s aknama, u smislu praćenja fizičkih i psihičkih posljedica bolesti kao i utjecaja na kvalitetu života. Na Klinici za kožne i spolne bolesti, Kliničke bolnice "Sestre milosrdnice" u Zagrebu te na Odjelu za kožne i spolne bolesti, Kliničke bolnice Osijek, u  tijeku je istraživanje  u kojem se prate bolesnici s različitim kliničkim stadijem akni, i to od strane specijaliste dermatologa i kliničkog psihologa, a u okviru znanstveno-istraživačkog projekta odobrenog od Ministarstva znanosti i tehnologije Hrvatske.
U okviru istraživanja, svi bolesnici s aknama će se klinički pratiti, uz pravodobno uočavanje mogućih psiholoških posljedica bolesti. U pojedinih bolesnika provodi se potrebna laboratorijska obrada te uvodi optimalna lokalna, a po potrebi i peroralna terapija, uz kontinuirano praćenje rezultata liječenja na stadij bolesti, ali i na poboljšanje kvalitete života i psihološkog statusa bolesnika. Na taj način, ova dva centra uključena su u znanstveno-kliničko istraživanje kojem daje novu dimenziju u praćenju bolesnika s aknama, i koje će utjecati na daljnji cjeloviti pristup u liječenju.