Neurologija

Pomoć i samopomoć u hitnim neurološkim stanjima

U svakom slučaju poremećenja svijesti potrebno je utvrditi opće stanje i odrediti stupanj reagiranja prizivanjem bolesnika

U svakoj grani medicine, pa tako i u neurologiji, postoje stanja koja zahtijevaju specifično i trenutačno dijagnostičko i terapijsko djelovanje. Drugim riječima radi se o grupi bolesti koje ugrožavaju život bolesnika. Stoga su pri nastupu tih stanja, a do dolaska liječnika, od velikog značaja prva pomoć i samopomoć. Takvi bolesnici se najčešće liječe u jedinicama intenzivne skrbi. Navest ćemo najznačajnije neurološke bolesti i stanja (vidi tablicu) koje zahtijevaju neodgodivu reakciju samog bolesnika ili najbliže okoline kao i upute za njihovo prepoznavanje i postupke do dolaska liječnika.

Traume mozga - Mogu nastati u svakoj životnoj dobi, češće u starijih osoba i alkoholičara. Posljedica su ozljede, mada je moguće da se pojave i u ljudi koji zbog drugih tegoba (najčešće srčanih bolesti ili poremećaja zgrušavanja krvi) uzimaju lijekove koji sprječavaju zgrušavanje krvi (antikoagulantnu terapiju).
Najpoznatiji su:
* Subduralni hematom - krvarenje ispod tvrde moždane ovojnice, koje se manifestira poremećajem stanja svijesti od konfuzije do kome, a u podlozi je krvarenje iz vene
* Epiduralni hematom - predstavlja  jednu od najhitnijih situacija u neurologiji i zahtijeva neodgodivu intervenciju neurokirurga, budući je u podlozi krvarenje iz arterije. U ovom posljednjem slučaju, nakon ozljede može, ali i ne mora, postojati slobodni interval i do nekoliko sati u kojem se ozljeđenik dobro osjeća, da bi naglo došlo do pogoršanja stanja svijesti sve do kome, uz moguću oduzetost jedne strane tijela i - kao najznačajniji znak - izrazito proširenu zjenicu na strani ozljede mozga.

Upale mozga ili moždanih ovojnica mogu biti posljedica bakterijske ili virusne infekcije. Najčešće uzrokuju poremećaj stanja svijesti (od pospanosti, smetenog, konfuznog stanja do kome), uz povišenu temperaturu, ukočen vrat i leđa, glavobolju, povraćanje te eventualno oduzetost jedne strane tijela. Bolesnicima često smeta svjetlost ili su preosjetljivi na druge podražaje kao što je npr. dodir.
Vaskularna oštećenja mozga - Moždana krvarenja ili začepljenja krvnih žila mozga ugruškom, također mogu uzrokovati poremećaje stanja svijesti sve do kome.

Trovanja alkoholom ili drugim sredstvima kao što su lijekovi ili razne droge (npr. opijati), mogu uzrokovati poremećaj stanja svijesti sve do kome. Pri tome je potrebno obratiti pozornost na miris alkohola, moguće vidljive tragove lijekova ili drugih sredstava u okolini bolesnika ili tragove uboda iglom na tijelu bolesnika, kao i na širinu zjenica. U slučaju trovanja alkoholom zjenice su proširene, dok su pri trovanju opijatima izrazito uske.
Poremećaj stanja svijesti sve do kome može biti uzrokovan i metaboličkim bolestima i poremećajima kao što su šećerna bolest (snižene ili povišene vrijednosti šećera u krvi), bolesti jetre i bubrega. U tim slučajevima potrebno je laboratorijskim pretragama ustanoviti točan uzrok kome i postupiti prema nalazima.
I pretjerano izlaganje visokoj temperaturi - toplinski udar i sunčanica - mogu uzrokovati poremećaj stanja svijesti sve do kome ili pak uzrokovati konvulzije odnosno grčeve ekstremiteta. Najvažnije je bolesniku stavljati hladne obloge i - ukoliko je moguće - davati mu tekućine.

Epileptički status u užem smislu nastaje od niza velikih epileptičkih napada (grand mal), između kojih bolesnik ne dolazi k svijesti. Uzroci statusa su raznoliki: niska koncentracija antiepileptika u krvi u bolesnika koji inače boluju od epilepsije, alkoholna apstinencija, moždano žilne bolesti, različita trovanja i metabolički poremećaji, srčani arest (zastoj), moždani tumori, ozljede mozga, upale mozga i moždanih ovojnica. U slučaju poremećanog stanja svijesti zbog epileptičkog statusa potrebno je bolesnika zaštititi od mogućeg ozljeđivanja. Potom se, do dolaska liječnika, može pokušati izdiferencirati neki od gore navedenih uzroka poremećaja stanja svijesti te prema tome pokušati dodatno pomoći.

Niz bolesnih stanja može biti praćeno glavoboljom. Zbog diferenciranja mogućeg uzroka glavobolje potrebno je ispitati način, vrijeme i mjesto nastanka, jačinu i tip te eventualno pridružene simptome (povraćanje, gubitak svijesti, vrtoglavica, ukočenost vrata, preosjetljivost na svjetlost). Čimbenici koji dovode do olakšanja glavobolje su tamna prostorija, položaj i pritisak na skalp ili postavljanje hladnog obloga na čelu. Ukoliko smo u mogućnosti, prethodno je potrebno bolesniku izmjeriti krvni tlak i temperaturu te mu, ukoliko je potrebno, dati lijekove za snižavanje krvnog tlaka, snižavanje temperature ili protiv bolova te lijekove za smirenje.