Tema broja: Upala dišnih putova u dječjoj dobi

Značaj, osobitosti i simptomi

Svako dijete oboli od infekcije dišnih putova prosječno 5-6 puta godišnje, a još i više djeca u jaslicama i vrtićima, posebno ona do 3 godine

Svako dijete oboli od infekcije dišnih putova prosječno 5-6 puta godišnje, a još i više djeca u jaslicama i vrtićima, posebno ona do 3 godine
U našoj populaciji djece od 0-6 godina, od svih registriranih posjeta pedijatru posljednjih godina oko 60% čine bolesti dišnih organa, od čega oko 90% čine akutne respiracijske infekcije (ARI). Razlozi njihove učestalosti u djece leže u prvom redu u karakteristikama organizma djeteta, dobi, značajkama uzročnika, a epidemiološka situacija ovisi i o socio-ekonomskim uvjetima, navikama, pušenju, imunizaciji, boravku djeteta u jaslicama i vrtićima, o sezoni i mnogim drugim čimbenicima. Lako i brzo se šire, a put prenošenja infekcije gotovo je uvijek kapljični, od zaraženih osoba s izraženim znakovima bolesti, ali i onih koji su još bez simptoma. Smatra se da svako dijete oboli od infekcije dišnih putova s lakšom ili težom kliničkom slikom prosječno 5-6 puta godišnje, a još i više djeca smještena u jaslicama i vrtićima, posebno ona do 3 godine.
Poznata je činjenica da mala djeca, osobito dojenčad, znatno češće obolijevaju od ARI nego veća djeca. Razlozi su višestruki. U prvom redu postoje anatomski i fiziološki čimbenici koji su povezani s rastom i razvojem dišnog sustava. Osim toga, dokazano je da su infekcije, ali i općenito bolesti pluća, učestalije dijelom zbog fiziološki manjih obrambenih sposobnosti, a dijelom zbog dodatnih utjecaja okoliša (vanjsko ili unutarnje onečišćenje zraka).

Anatomska građa i funkcijska svojstva dišnog sustava u djece pogoduju ne samo većoj učestalosti infekcija nego i znatno težim oblicima bolesti te ranom očitovanju težih smetnji disanja. Poznata je činjenica da se razvoj pluća i dišnih putova, započet još u intrauterinom razdoblju, nastavlja i kasnije te završava od 7. godine do početka puberteta. U tom se razdoblju dovršava rast svih plućnih struktura pa se uz jasne funkcijske promjene za vrijeme infekcija dodatno pojačavaju svi negativni utjecaji tijekom nastalih upalnih promjena.
Neke od osobitosti dišnog sustava u dječjoj, a posebno u dojenačkoj dobi, dobro su poznate. Tako je u dojenčadi prsni koš relativno mekan zbog slabije razvijenog hrskavičnog i koštanog dijela, a horizontalno postavljena rebra i slabije razvijeni međurebreni mišići ne dopuštaju veće pomake. Tome još pogoduje ležeći položaj u novorođenačkoj i dojenačkoj dobi. Izraženo je abdominalno disanje zbog velikog udjela mišića ošita pri disanju čije kontrakcije sužavaju prsni koš umjesto da ga proširuju. Pluća su u djece slabije rastegljiva pa usprkos mekanom prsnom košu postoji određena rigidnost pluća. Stoga je potreban veći negativni tlak da pluća postignu određeni volumen zraka.
Plućni volumen se poveća od rođenja pa sve do odrasle dobi ukupno 22 puta, a promjer gornjih dišnih putova za faktor 3. Valja naglasiti da su svi zračni putovi u djece, posebno dojenčadi, znatno uži nego u odraslih, a sklonost jakom upalnom edemu znatno veća. Stoga i relativno male upalne promjene sluznice imaju za posljedicu nerazmjerno suženje dišnih putova, što dovodi do izraženih kliničkih simptoma smetnji disanja (npr. ako se odigravaju u manjim bronhima i bronhiolima mijenja se karakter disanja pa se jave znakovi opstrukcije u obliku zviždanja). Poznato je da zadebljanje sluznice dušnika od 1 mm dovodi do suženja lumena za 75%, dok u odrasloj dobi iste upalne promjene suzuju lumen za 20%. 

Obrambeni mehanizam pluća u prvom redu čini tzv. mukocilijarna aktivnost. Naime, djelovanjem sluzi na epitelu sluznice dišnih putova i pokretanjem cilija (trepetljika) trepetljikavog epitela tjeraju se sluz i udahnute strane čestice iz donjih u gornje dišne putove, što potpomaže refleks kašlja kojim se preobilni sekret mobilizira u gornje dišne putove. Na funkcionalnu aktivnost trepetljika djeluju mnogi čimbenici (genetski, fizikalni, kemijski, infekcijski). Tako poremećaji ove aktivnosti mogu nastati tijekom određenih virusnih bolesti zbog oštećenja trepetljikavog epitela sluznice dišnih putova. Promjene svojstava sluznog prekrivača i oštećenje trepetljikavog epitela mogu nastati pri uporabi nekih lijekova, ali još više pri udisanju nekih plinova (duhanski dim - pasivno pušenje!). Mehanička filtracija zraka omogućuje da se dišni putovi oslobode udahnutih čestica dijelom još u nosu. Međutim, ako sitne čestice (promjera manjeg od 3 µm) dopru sve do alveola, mogu se i tada jednim dijelom odstraniti pri izdisanju. Svemu tome pomaže i refleks kašlja. Ako više čimbenika djeluje udruženo, nastaju teže promjene, što se osobito vidi pri onečišćenju zraka uz infekcije.
U zaključku se može reći da su infekcije dišnih putova i pluća u dojenčadi i male djece vrlo česte zbog anatomskih i funkcijskih posebnosti, nezrelosti obrambenih mehanizama te brojnih dodatnih štetnih čimbenika okoline.