English

Pratite nas na Facebooku

Tema broja

 ostali članci
  

Za ljepotu iznutra

  

Kronobiologija priznata znanost

  

Postupci u radioterapiji

svi članci »

Anketa

 
Kako brinete o svojoj kosi, koži i noktima?
uzimam dodatke prehrani dva puta godišnje (proljeće, ljeto) tijekom mjesec dana
uzimam dodatke prehrani jednom godišnje tijekom dva do tri mjeseca
uzimam dodatke prehrani dva puta godišnje tijekom dva do tri mjeseca
oslanjam se samo na svakodnevnu prehranu



» Rezultati
» Ostale ankete

Tema broja: Upala dišnih putova u dječjoj dobi

Značaj, osobitosti i simptomi

Podijeli

Autori:
prof. dr. sc. Josip Grgurić, spec. pedijatar / subspec. za dječju gastroenterologiju i prehranu
prof. dr. sc. Željka Reiner-Banovac, dr. med., spec. pedijatar
mr. sc. Vilka Hrešić-Kršulović, dr. med., spec. pedijatar
objavljeno u broju 27 (12/02)

Značaj, osobitosti i simptomi

Svako dijete oboli od infekcije dišnih putova prosječno 5-6 puta godišnje, a još i više djeca u jaslicama i vrtićima, posebno ona do 3 godine

Stranica: « 1 [2]

Krenimo redom

Velik broj oboljelih ima izraženu blagu sliku bolesti, počevši od hunjavice ili povremenog kašlja pa u njih često nije potrebno nikakvo liječenje. Problem su oni s teškom slikom bolesti pa ih valja odmah izdvojiti iz skupine bolesne djece i pružiti odgovarajuće i promptno liječenje. Prema postojećim simptomima, možemo klasificirati tri skupine oboljelih - s lakšim, srednje teškim i vrlo teškim oblikom bolesti. Svaka od njih zaslužuje poseban pristup i način liječenja, osobito ako se moraju poduzeti hitni postupci. Međutim, valja naglasiti da je u prosudbi ARI ključna i dob djeteta - npr. i blage infekcije u dojenčadi mogu ometati san, prehranu, disanje pa i opće stanje djeteta. U kratkom nesmetanom razgovoru s roditeljem treba doznati sve o pojavi bolesti (naglo ili postupno), simptomima, epidemiološkim podatcima (slične bolesti u obitelji ili okolini), je li dijete smješteno u dječjem kolektivu ili je kod kuće te tko ga njeguje. Dobiveni podatci možda će odmah upozoriti o kojoj se bolesti i kojeg dijela dišnih putova radi.
U nastavku ćemo se ukratko osvrnuti na akutne infekcije gornjih, a zatim i donjih dišnih putova.

Akutna upala srednjeg uha većinom se javlja u dojenačkoj dobi uz povišenu temperaturu, nemir i plač. Često prethode ili paralelno postoje začepljenje nosa ili iscjedak iz nosa. Zbog bolova u uhu dojenče trlja glavicu o podlogu, a katkad se hvata za uho. Veća djeca žale se na jaku bol u uhu. Najčešći bakterijski uzročnici su Streptococcus pneumoniae i H. influenzae, Moraxella catarrhalis i Streptococcus haemolyticus grupe A.
Upala nosa može biti serozna i gnojna. U veće djece osim iscjetka iz nosa i nazalnoga govora obično nema drugih simptoma. U dojenčadi, osobito novorođenčadi, prepoznatljiv je simptom nemogućnost disanja na nos pa je dijete nemirno, slabije pije (osobito slabije siše) i slabije spava. U nosu  se nalazi sluzav ili sluzavo-gnojan sekret. Najčešće je uzrokovana virusima, a od bakterija H. influenzae.
Faringokonjunktivalnu groznicu karakterizira upala ždrijela i spojnice oka, obično praćena visokom temperaturom. U oči upadaju zacrvenjena spojnica oka i otečene vjeđe. Učestalo se javlja u manje djece, obično polaznika dječjih vrtića. Uzrokovana je adenovirusima.
Upala ždrijela, odnosno upala tonzila (angina) vrlo je često uzrokovana virusnom infekcijom. Bakterijski uzročnici pripadaju beta-hemolitičkom streptokoku skupine A. Uz visoku temperaturu dominiraju suhoća i bol u ždrijelu pri gutanju. Tonzile su povećane, upaljene, crvene, često prekrivene naslagama, a limfni čvorovi na vratu obično su povećani i bolni. Streptokokna angina češća je u djece školske i predškolske dobi, a osobito u djece iz dječjih kolektiva, dok se u dojenčadi gotovo i ne javlja.
Akutna upala grkljana i dušnika (krup) javlja se u djece od 6 mjeseci do 3 godine, obično u manjim epidemijama u zimskim mjesecima. U kliničkoj slici dominira kašalj (poput laveža psa), promuklost i otežano disanje praćeno stridorom pri udahu i izdahu. Bolesti obično prethodi hunjavica. Temperatura može biti povišena. Kako upalne promjene zahvaćaju sluznicu gornjih dišnih putova, može doći do vrlo jake promuklosti i znakova gušenja pa je slika bolesti tada vrlo teška. Može doći do jako izraženog otežanog disanja, što je urgentno stanje koje zahtijeva hitne postupke. Uzročnici su virusi.
U slučaju tzv. pseudokrupa (spastična upala grkljana) dolazi do stridora pri udahu i promuklosti iz punog zdravlja (bez prethodne hunjavice), obično bez povišenja temperature i poglavito noću. Opće stanje nije jače poremećeno, jedino je dijete ustrašeno. Bolest prolazi na simptomatsko liječenje. Ako se ovakvi napadaji ponavljaju, valja misliti na alergijsku komponentu.
Akutni epiglotitis zahvaća malu i predškolsku djecu od 3.-6. godine života. Nastaje naglo, iz punog zdravlja, sa smetnjama disanja i gutanja pa su usta obično puna guste sline. Temperatura može biti vrlo visoka. Dijete sjedi poduprto i zabacuje glavicu prema natrag. Bolesnici se tuže na jaku bol u grlu i teško gutaju. Postoji jak stridor pri izdisaju, nejasan glas te dolazi do pogoršanja općeg stanja. Djeca djeluju intoksicirano zbog česte bakterijemije (prodora bakterija u krv). Disanje postaje sve teže zbog jako crvenog i otečenog epiglotisa (poklopac koji zatvara ulaz u dušnik sprječavajući da u njega uđe hrana), a stridor sve jači. Ako se javi cijanoza, to je loš znak. Zbog brzog napredovanja ova bolest spada među najurgentnija stanja pa treba hitno djelovati. Svakako je nužno bolničko liječenje. Uzročnik je Haemophylus influenzae tip B.
Maligna upala dušnika daje sliku teške bolesti. U kliničkoj slici dominiraju stridor pri udisaju i izdisaju, kašalj i jako povišena temperatura. Pri kašlju dijete se tuži na bol iza prsne kosti. Nalaz na plućima otkriva brojne šumove i hropce. Dišni putovi su puni gustog, ljepljivog sekreta, što se otkriva pri bronhoskopiji. Bolest uzrokuju bakterije (Streptococcus aureus i H. influenzae) pa dijete djeluje intoksicirano.

Akutni bronhitis u veće djece obično nije teška bolest, jer se za razliku od male djece ne nalaze znakovi bronhoopstrukcije. Glavni simptom je najprije suhi podražajni kašalj, a kasnije kašalj bogat ispljuvkom, obično praćen manjim povišenjem temperature. Opće stanje obično nije narušeno. Većinom se radi o virusnoj infekciji. U slučaju kroničnog kašlja koji traje dulje od 6-8 tjedana ili kad se bronhitis često ponavlja, mora se pomisliti i na uzroke koji podržavaju upalu - kronične plućne promjene (osobito tuberkuloza), prirođene ili stečene anomalije bronha, postojanje gastroezofagealnog refluksa, zaglavljeno strano tijelo i cistična fibroza. U slučaju ponavljanja simptoma kašlja i bronhitisa sa znakovima bronhoopstrukcije, valja pomisliti i na razvoj astme, odnosno alergijsku prirodu bolesti.
Akutni bronhiolitis poseban je entitet koji se javlja u dojenačkoj dobi, pretežno u prvih 6 mjeseci, no može se javiti sve do 2. godine. Radi se o upalnim promjenama malih bronha i bronhiola. Prevladavaju znakovi opstrukcije pa dijete ubrzano i otežano diše uz čujno zviždanje, nemirno je i slabo pije. Uporni podražajni kašalj često je praćen povraćanjem. Zbog nakupljanja zraka u plućima disanje može postati sve manje čujno uz jako pogoršanje općeg stanja, što iziskuje hitno bolničko liječenje.
Upala pluća može zahvatiti sve dobne skupine. U novorođenačkoj i dojenačkoj dobi upalne promjene pluća gotovo uvijek znače tešku bolest. Iako su upalne promjene to teže što je dijete mlađe, simptomi, klinička slika i tijek bolesti ovise i o uzročnim čimbenicima.
Uzročnici upalnih promjena pluća u dojenačkoj dobi većinom su virusi. Od bakterijskih uzročnika najčešći su H. influenzae, stafilokok i pneumokok. Obično više prevladavaju opći simptomi - visoka temperatura, odbijanje ili nemogućnost uzimanja hrane te loše opće stanje. Nerijetko se javlja povraćanje, ali i konvulzije. Dijete kašlje, diše otežano i ubrzano, s uvlačenjem mekih dijelova prsnog koša. U predškolskoj i školskoj dobi u pravilu se javljaju simptomi dišnog sustava - povišena temperatura, kašalj, bol u prsnom košu.

Ako se bolesno dijete njeguje kod kuće, u članku "Što bi mama i tata trebali znati" pročitajte koja najnužnija znanja treba imati svaki roditelj kako bi uočio znakove bolesti, ali i znakove pogoršanja te na vrijeme intervenirao i pomogao svom djetetu.

Stranica: « 1 [2]