Tema broja

 ostali članci
  

U ritmu težnje za vječnom ljepotom: Celulit - borba koja traje

  

Estrogen nije "samo" ženski spolni hormon

  

Plastičnost i prilagodljivost živčanog sustava

  

Pokazatelji visokog rizika

  

Najčešći poremećaji zdravlja i psihičke bolesti

svi članci »

Anketa

 
Ukoliko imate vaginalne tegobe, kao što su svrbež, iritacija, suhoća, pojačan iscjedak ili iscjedak neugodna mirisa, za pomoć ćete se obratiti:
ginekologu
liječniku obiteljske medicine
ljekarniku
informirati se iz medija i edukativnih letaka
pitati blisku prijateljicu
čekati da simptom prođe sam od sebe



» Rezultati
» Ostale ankete

 

Pretraživanje
 
Newsletter
 

Tema broja: Upala dišnih putova u dječjoj dobi

Što bi mama i tata trebali znati

Autori:
prof. dr. sc. Josip Grgurić, spec. pedijatar / subspec. za dječju gastroenterologiju i prehranu
mr. sc. Vilka Hrešić-Kršulović, dr. med., spec. pedijatar
prof. dr. sc. Željka Reiner-Banovac, dr. med., spec. pedijatar
objavljeno u broju 27 (12/02)

Što bi mama i tata trebali znati

Neobično je važna dobra suradnja roditelja i liječnika, jer će samo zajedničkim naporima brže doći do ozdravljenja

Stranica: [1] 2 3 »

Poznato je da su akutne bolesti dišnih putova i pluća najčešće bolesti zbog kojih roditelji traže savjet liječnika. Često je riječ o bolestima gdje roditelji mogu sami pomoći djetetu ako posjeduju najnužnija znanja kako da to čine. Nažalost, u Hrvatskoj nedavno provedeno veliko ispitivanje o znanju i stavovima roditelja o najčešćim zdravstvenim problemima djece pokazalo je da većina roditelja nije upućena u suvremenu pomoć kod upalnih bolesti dišnog sustava. Upravo prema tom cilju - promicanju zdravstvene kulture roditelja - usmjerena je i knjižica "Upale dišnih putova i pluća" i cjelokupni program koji se realizira zahvaljujući pomoći UNICEF-ova Ureda za Republiku Hrvatsku.
Ako se bolesno dijete njeguje kod kuće, roditelj treba paziti na prehranu, povišenu temperaturu te na znakove bolesti, odnosno pogoršanja.

Prehrana

  • Hraniti dijete za vrijeme bolesti kako bi se izbjegao gubitak na težini.
  • Povećati količinu tekućine da se izbjegne isušenje (dehidracija), osobito pri povišenoj temperaturi.
  • Očistiti nos ako ometa hranjenje, osobito djetetu na prsima.
  • Povećati količinu hrane nakon bolesti.
  • Pojačati prehranu na prsima tj. češće dojiti.

Tjelesna temperatura

Mjerenje - Dijete može biti vruće na opip, ali roditelj mora uvijek izmjeriti temperaturu. Može se mjeriti na čelu ili ruci trakom ili, što je svakako bolje i točnije, toplomjerom. U dojenčadi i male djece temperatura se mjeri toplomjerom u debelom crijevu (čmaru), a u veće djece pod rukom (u pazuhu). Rjeđe se mjeri pod jezikom.
Smatra se da je normalna temperatura 36-37.5°C, srednje visoka
38-39°C, a visoka iznad 39°C (rektalno, u čmaru). Subnormalna temperatura (hipotermija) je ispod 36°C, a može biti znak vrlo teškog stanja djeteta. Temperatura mjerena u pazuhu inače je niža za oko 0.5°C od rektalno izmjerene temperature.
Postupak pri visokoj temperaturi  (39°C i više) zahtijeva:

  • sniziti temperaturu lijekovima - paracetamol ili fizikalnim mjerama - povećati unos tekućine tako da djetetu treba učestalo nuditi bilo kakvu tekućinu
  • primijeniti obloge od odstajale vode,
  • kupke u mlakoj vodi,
  • razodjenuti dijete.

Povišena temperatura sama po sebi nije razlog za davanje antibiotika (osim kod dojenčeta mlađeg od 2 mjeseca), što određuje liječnik.

Stranica: [1] 2 3 »