English

Pratite nas na Facebooku

PROfertyl 2016

Pedijatrija

 ostali članci
  

Ayres terapija senzorne integracije

  

Antiseptici i djeca - molim samo dopušteno!

  

Ekcemi u dječjoj dobi

svi članci »

Pedijatrija

Skriveno u pelenama

Podijeli

Autor:
Marija Markota Jurić, dipl. ing. preh. teh.
objavljeno u broju 91 (12/13)

Skriveno u pelenama

Kako mnogi slučajevi pelenskog dermatitisa prolaze nezamijećeni, može se reći da njegova učestalost raste čak do 70 posto

Koža malog djeteta razlikuje se od kože odraslih. Debljina kože novorođenčeta i dojenčeta iznosi 40 do 60 posto debljine kože odraslih. Svi slojevi kože su tanji, mogu se lako oštetiti i nedovoljno štite od prodora različitih tvari iz okoline. Lojne i znojne žlijezde nisu dovoljno razvijene, a zaštitni hidrolipidni film na površini kože praktički ne postoji. Budući da je manje zaštićena, koža lako gubi vlagu i vrlo je osjetljiva na okoliš (hladnoću, toplinu, vjetar, trenje o pelene i odjeću, iritanse...) te prijemčiva za bakterijske, virusne i gljivične infekcije. Pri rođenju pH kože gotovo je neutralan, a kiseo postaje u prvih dva do četiri tjedna života. Nedovoljno razvijen termoregulacijski centar, nerazvijene znojne žlijezde i velik omjer tjelesne površine i mase onemogućuju održavanje konstantne tjelesne temperature. Zbog specifičnosti građe kože u najranijoj dobi povećana je i njezina propusnost za lokalno primijenjena sredstva, a budući da je površina tijela u odnosu na tjelesnu masu znatno veća nego u odrasle osobe, jasno je da postoji i opasnost od sistemske toksičnosti.

U maternici dijete se nalazi u sterilnom okruženju. Fiziološka mikrobna flora (nepatogeni saprofiti) naseljava kožu u prvih jedan do dva mjeseca. No, kako je manje razvijena nego u odrasle osobe, koža djeteta osjetljivija je na razvoj i naseljavanje patogenih mikroorganizama. A budući da je i imunosni sustav nezreo (zrelost doseže oko devetog mjeseca života), svaka lezija kože mora se ozbiljno shvaćati.
Iz svega navedenoga jasno je zašto zaštita od mehaničkih, fizikalnih i infekcijskih čimbenika nije tako djelotvorna kao u odrasloj dobi. Za potpuno funkcionalno i strukturno sazrijevanje kože potrebne su i dvije do tri godine.

Vlaga + iritansi = upala

Majke su posebno osjetljive na izgled kože svog djeteta, zamjećuju svaku, pa i najmanju promjenu. Kad probavni sustav novorođenčeta nasele dobre bakterije, što je proces koji traje do dobi od oko dva tjedna, može se pojaviti i pelenski dermatitis (pelenski osip).
Kako samo ime kaže, riječ je o upali kože povezanoj s nošenjem pelena. Pojavljuje se od prvog mjeseca i traje sve do dvije godine, a najčešće između sedmog i dvanaestog mjeseca života. Njegova pojava toliko je učestala da gotovo i nema dojenčeta ili malog djeteta koje u manjoj ili većoj mjeri nije iskusilo taj problem. Prema nekim istraživanjima, oko četvrtine dojenčadi ima pelenski dermatitis već u dobi od mjesec dana, a do dvije godine četiri do 36 posto djece zbog toga posjeti liječnika. U nekim pedijatrijskim ordinacijama pelenski dermatitis razlogom je 20 posto dnevnih posjeta djece do pet godina. Kako mnogi slučajevi prolaze nezamijećeni, neki smatraju da učestalost pelenskog osipa u dojenačkoj dobi raste čak do 70 posto.

Što mu pogoduje - Pelenski dermatitis javlja se u slučajevima kad je nježna koža dojenčeta izložena vlazi u pelenama, zbog čega se smanjuje prirodna i zaštitna kiselost kože (normalan pH kože je od 4,5 do 5,5), pod dodatnim utjecajem stolice i mokraće, koji predstavljaju iritanse zbog svog pH, enzima, mikroorganizama i vode. Sve to oštećuje rožnati sloj kože, koji je u djece znatno tanji. Pelenski osip može se pojaviti bilo kad, i bez naizgled posebna razloga, jer neka dojenčad zbog prirodno osjetljivije kože mogu biti sklonija njegovu razvoju. Postoje i određena razdoblja u kojima su bebe znatno osjetljivije i podložnije pelenskom osipu, a to su: prijelazno razdoblje od dojenja do prehrane na bočicu, prvi obroci kravljeg mlijeka, nicanje prvih zubića, uvođenje nemliječne hrane ili terapija antibioticima (uz koju se često javlja proljev).

Kako ga prepoznati - Simptomi pelenskog dermatitis ponajprije su vidljivi na koži, no u osjetljivije djece mogu biti izraženi nervoza, plačljivost, svrbež, osobito za vrijeme mijenjanja pelena, ili pojačana osjetljivost na dodirivanje pelenske regije. Iako ga je lako prepoznati, važno je ne zamijeniti ga sa sekundarnom gljivičnom ili bakterijskom upalnom bolešću kože. Najčešće počinje laganim crvenilom u pelenskoj regiji, a obično ne zahvaća kožne nabore. Koža postaje mrljasta, bolna i vruća na dodir, guza i gornji dio bedara mogu se zacrvenjeti i vlažiti, mogu se razviti i ograničeni dijelovi suhe i perutave kože, a katkad se pojaviti i mjehurići. Koža se ljušti i postaje bolno osjetljiva

Sekundarne infekcije

Kao što je već naglašeno, na vlažnu i fizikalnim ili kemijskim činiteljima oštećenu kožu, lakše se naseljavaju potencijalno štetne gljivice, bakterije i drugi mikroorganizmi, koji mogu izazvati infektivnu upalnu bolest kože.

Gljivična infekcija - Najčešća gljivica koja se naseljava na pelensku regiju je ona koja izaziva mliječac u ustima dojenčadi i naziva se Candida albicans. U 40 do 75 posto djece u koje pelenski osip traje dulje od tri dana može se naći ta gljivica, a kod većine njih ista klica može se naći i u ustima. Uočeno je da primjena antibiotika amoksicilina može povećati naseljavanje navedene gljivice na kožu pelenske regije.
Bakterijska infekcija - Bakterije iz stolice mogu pogodovati naseljavanju patogenih sojeva bakterija i razvoju upale pelenske regije. U većine djece s pelenskim osipom naseljavaju se različite patogene bakterije, npr. Staphylococcu aureus, Streptococcus faecalis, Pseudomonas aeruginosa, Proteus mirabilis, a smatra se da su gotovo 50 posto bakterija izoliranih iz te regije anaerobi. Te bakterije mogu izazvati mjehuriće s gnojnim sadržajem i druge vrste upale kože.

Skratiti vrijeme kontakta s iritansima

Kako bi se spriječio pelenski dermatitis, najvažnije je u najvećoj mogućoj mjeri skratiti vrijeme kontakta kože s mokraćom i stolicom, pa se preporučuje:

  • mijenjati pelene kad god se beba pomokri, čak i kad se koriste jednokratne pelene s velikom moći upijanja (kod novorođenčeta bi pelene trebalo mijenjati barem svaka dva sata)
  • mijenjati pelene odmah nakon pražnjenja stolice
  • isprobati različite vrste pelena - ako se koriste jednokratne, a beba često ima pelenski osip, trebalo bi promijeniti vrstu pelena
  • što češće ostavljati bebinu guzu bez pelena, da se zrači
  • nakon promjene pelena dobro oprati ruke, kako bi se izbjegao mogući prijenos gljivica ili bakterija na druge dijelove djetetova tijela, na drugu djecu ili na sebe
  • čistiti pelensko područje toplom vodom i proizvodima s antibakterijskim učinkom
  • redovito primjenjivati zaštitne kreme koje sadrže bakar ili cink, a ako dijete ima osjetljivu kožu, i prilikom svake promjene pelena, jer se na taj način ublažavaju iritacije i koža štiti od mehaničke i kemijske agresije.


A-DERMA PRIMALBA KREMA ZA PELENSKU REGIJU

Za razvoj proizvoda iz linije A-Derma Primalba potrebno je 36 mjeseci. Svi proizvodi u potpunosti poštuju Povelju o dermopedijatrijskoj sigurnosti:

  • djelatne tvari odabrane su posebno za osjetljivu dječju kožu
  • sadrže jedinstvenu, 100 posto prirodnu djelatnu tvar biljnog podrijetla: ekstrakt izdanaka Rhealba® zobi iz organskog uzgoja; Rhealba® zob proizvode isključivo Pierre Fabreovi ugovorom vezani poljoprivrednici
  • hipoalergeni su i formulirani s minimalnom količinom sastojaka (bez alkohola, esencijalnih ulja, bojila i parabena)
  • testirani su pod dermatološkom i/ili pedijatrijskom kontrolom
  • klinička testiranja provode se na bebama u stvarnim životnim uvjetima
  • koristi se posebna, sigurna ambalaža koja se reciklira

NAČIN UPORABE: nanijeti u debelom sloju kod svake promjene pelene dok osip ne nestane. Može se koristiti svakodnevno, za prevenciju pojave pelenskog osipa.

Ublažava crvenilo, umiruje i štiti. ZA BEBE.
Potražite u ljekarnama i specijaliziranim prodavaonicama.