Zaštita vida u dječjoj dobi - I dio
Smetnje vida znatno utječu na razvoj djeteta, na mogućnost učenja, na psihomotorni razvoj kao i na njegovo ponašanje
Slika 1 Stranica zdravstvene knjižice djeteta predviđena za pregled djeteta u rodilištu
Slika 2 Stranica zdravstvene knjižice djeteta predviđena za pregled djeteta u dobi od 1-2 mjeseca
Slika 3 Stranica zdravstvene knjižice djeteta predviđena za pregled djeteta u dobi od 12-15 mjeseci
Jedan od mogućih potprojekata koji omogućuje praćenje djeteta Zdravstvenom knjižicom jest i rano otkrivanje smetnji vida i njihova pravodobna korekcija.
Smetnje vida predstavljaju oftalmološki javno-zdravstveni problem, koji na javno-zdravstveni način treba i rješavati, po mogućnosti što ekonomičnije i djelotvornije. Rana briga o zaštiti vida i otkrivanje smetnji od rođenja na dalje, od prvorazredne su važnosti za zajednicu, jer doprinose smanjenju kasnijeg invaliditeta.
Pregledi koje predlaže Zdravstvena knjižica djeteta služe pedijatru i liječniku koji prati dijete kao podsjetnik i usmjerenje kako u određenoj dobi djeteta na jednostavan način mogu isključiti ili potvrditi neku od najčešćih anomalija ili smetnji vidnog sustava, dok je specijalistički okulistički pregled, ukoliko se za to ukaže potreba, detaljniji i specifičniji.
Pažljivim promatranjem vanjskog oka već je u rodilištu moguće otkriti poremećaj motiliteta (pomicanje očne jabučice) ili neke anomalije vidnog sustava pa vanjski pregled oka predstavlja početak detaljnog pregleda djetetovog vidnog sustava (slika 1).
Kako se vid u djeteta razvija postupno, a o čemu će biti više riječi u sljedećem broju, tako je kod pregleda djeteta u dobi od 1-2 mjeseca (slika 2), osim smetnji motiliteta, predviđeno ispitati i reakciju djeteta na svjetlo. Ako su sve tri komponente pregleda vidnog sustava uredne (nema poremećaja motiliteta, nema anomalija, reakcija na svjetlost je uredna), liječniku koji prati dijete u prvoj godini života biti će dovoljno da krajem prve godine tj. kod pregleda u dobi od 12-15 mjeseci još jednom učini potpuniju procjenu razvoja i funkcije vidnog sustava djeteta (slika 3), ispitujući vid, motilitet i refleks zjenice.
Nakon navršene prve godine života, prema Zdravstvenoj knjižici djeteta preporuča se svake godine jednom provesti procjenu cjelokupnog rasta i razvoja djeteta, uključujući i razvoj vida te eventualna odstupanja ili smetnje vida.
Smetnje vida znatno utječu na razvoj djeteta, na mogućnost učenja, na psihomotorni razvoj kao i na njegovo ponašanje. Posebno treba imati na umu da djeca ne znaju sama tražiti pomoć, a najčešće niti roditelji ne primjećuju da dijete na jedno oko slabije vidi.
Najčešće smetnje vida u predškolskoj dječjoj dobi su refrakcijske anomalije (dalekovidnost i kratkovidnost), često vezane uz smanjenu oštrinu vida te škiljavost i slabovidnost, posebno kod rizične djece (djeca rođena iz rizičnih trudnoća - dijabetes, EPH gestoze i urinarne infekcije; prijevremeno rođena djeca; neurorizična djeca; djeca rođena s kongenitalnim anomalijama i nasljednim bolestima).
Dalekovidnost - paralelne zrake koje padaju na rožnicu dolaze u fokus iza sloja mrežnice osjetljivog na svjetlo. Može se utvrditi od poroda na dalje. Optimalna dob otkrivanja je od 4. mjeseca do kraja 1. godine.
Kratkovidnost - paralelne zrake koje padaju na rožnicu dolaze u fokus ispred sloja mrežnice osjetljivog na svjetlo. Može se utvrditi od poroda na dalje. Najčešće se javlja u školskoj dobi.
Astigmatizam - paralelne zrake koje padaju na rožnicu ne sastaju se u jednoj točki na mrežnici. Može se utvrditi od poroda na dalje.
Anizometropija - termin označava razliku u dioptrijama između očiju. Da bi se spriječila slabovidnost, potrebno ju je otkriti što ranije.
U sljedećem broju: Kako se razvija vid
|
