Bršljan
Autor: Aida Jelaska, dr. med., liječnik obiteljske medicine i akupunkturolog, predavač Aroma akademije, član HDZE - hrv. društva zdravstvenih ekologa, |
objavljeno u broju 27 (12/02)
|
Biljka: Hedera helix.
Porodica: Araliaceae (bršljani, beštran).
O biljci: Trajna zimzelena penjačica koja naraste do 50 m visine; srcolikih listova i zelenožutih cvjetova. Nakon što zeleni plodovi sazriju, potamne u proljeće. Cvate od listopada do studenog. Plodove ne koristimo! U antičkoj kulturi, cvjetove namočene u crno vino preporučivali su kod proljeva, glavobolje i bolesti uha. Bršljan je simbol besmrtnosti, životne snage i radosti.
Droga: U svibnju i lipnju beremo listove donjeg dijela biljke.
Stanište: Raste posvuda, a često se uzgaja radi ozelenjavanja pročelja.
Srodne vrste: Panax ginseng - poznat u Aziji.
Sastav i aktivne tvari: Sadrži triterpenske saponine - "adaptogene droge" - koje smajuju stres štiteći organizam od stresnih čimbenika (hladnoće, vrućine, buke), a u jetri povećavaju nastanak reduciranog glutationa što je znak jake biosintetičke aktivnosti stanice.
Uporaba i djelovanje:
Za unutarnju uporabu koristimo ga kao čajni oparak od listova. Djeluje:
- sekretolitički - olakšava iskašljavanje, naročito kod tvrdokornog nadražajnog kašlja, hripavca i spastičkog bronhitisa
- spazmolitički - ublažava grčeve i stoga pomaže kod žučnih kolika i bolnih menstruacija, upala bubrega i mokraćnih putova; ublažava spazam bronhalnih mišića djelujući na suhi kašalj
- antiedemično - koristimo pri tretmanu celulita, naročito uz kupke obogaćene eteričnim uljima cedra i borovnice
- antiflogistički - sprječava upalu; alfa haderin sprječava nakupljanje tekućine u tkivima
- antioksidans - koristimo ga za dekontaminaciju nakon konzumiranja pesticida i radioaktivnog zračenja.
U vanjskoj primjeni bršljan rabimo za liječenje raznih čireva i oteklina, reumatskih bolova, gihta, za odstranjivanje ušiju, grinja i gnjida, otečenih nogu, škrofuloze (kožna bolest) itd.
Neželjena djelovanja: Kod osjetljivih osoba u neposrednom doticaju s listovima može doći do nadražaja kože. Toksičnog triterpenskog saponina (falkarinola) ima osobito puno u plodovima, no zbog gorkog okusa djeca rijetko konzumiraju veće količine plodova koje bi dovele do trovanja.
|
