Stres naš svagdašnji
Najteže posljedice ipak ima kronični stres, što svjedoči podatak da je s njim povezano čak 75 do 90 posto svih posjeta liječniku opće prakse
Kako se obraniti?
Jedan je od najboljih načina za borbu protiv stresa dobro planiranje jer promišljanje i priprema za rad olakšavaju rješavanje problema. Pritom se ne misli da čovjek isplanira previše obaveza za sutra koje neće stići obaviti (pa će stres biti još veći) nego da napravi selekciju prioriteta u realnim okvirima. Dobro je naučiti i vježbe disanja (jer za stresa dolazi do nesvjesna smanjenja broja udisaja): više puta ponoviti duboki udisaj na nos i polagani izdisaj na usta. U terapiji stresa pacijentu se pomaže da sam odredi njegove izvore te vlastite negativne misli i osjećaje povezane s njima. Ujedno ga se ohrabruje i podržava u naporima da te probleme riješi. Još je poznati francuski liječnik EmilÚ Coux 1902. istaknuo moć pozitivna mišljenja kad je u priručniku za psihološku pomoć savjetovao da bi svaka osoba tri puta poluglasno nakon buđenja i prije sna trebala sama sebi sugerirati: "Svakim danom u svakom pogledu sve više napredujem".
U posljednjih desetak godina za smanjenje napetosti koristi se i tzv. bio-feedback, koji možemo objasniti na primjeru tenzijske glavobolje, jedne od čestih psihosomatskih bolesti uzrokovanih kroničnim stresom. Bolesnik pokušava naučiti opustiti mišiće šije kako bi spriječio nastanak glavobolje, ali nije svjestan je li u tome uspio ili ne. Umetanjem malih elektroda u vratne mišiće za vježbanja opuštanja na aparatu se upali zelena lampica ako su se mišići doista opustili. Pacijent se tako nauči pravilno opuštati. U novije se vrijeme i neki oblici kratkovidnosti uspješno liječe seansama opuštanja.
U farmakoterapiji kroničnog stresa najviše se koriste anksiolitici (benzodiazepini) i antidepresivi, a katkad i beta blokatori i antihistaminici. No, valja upozoriti na to da anksiolitike nikako ne treba uzimati prije ispita jer izazivaju nemogućnost pamćenja (anterogradnu amneziju). Što se tiče antidepresiva, možda najvažnija činjenica na koju treba upozoriti jest da djeluju tek nakon dva-tri tjedna, a dotad stanje može biti prolazno pogoršano. Zato se prije uzimanja antidepresiva treba obavezno konzultirati s liječnikom!
Uspjeh terapije stresa obično se ocjenjuje prema sljedećim parametrima:
- osjeća li se bolesnik manje stresnim,
- prepoznaje li simptome stresa,
- obavlja li aktivnosti kojima smanjuje stres (npr. redovita tjelovježba),
- razumije li kako prihvatiti i primijeniti bolje obrasce ponašanja.
Ne zaboravite: pod djelovanjem simpatičkog dijela autonomnoga živčanog sustava u nama raste spremnost za akciju, što se zbog iscrpljenja simpatikusa gubi kod kroničnog stresa. Zbog nedostatka spremnosti za kakvo svrsishodnije ili plemenitije djelovanje, osobama pod kroničnim stresom ne preostaje ništa drugo nego da poslije posla sjede pred televizorom: prosječan Amerikanac to čini 21,5 sat na tjedan! Zato, radite na sebi i vjerujte u sebe! Želim vam mnogo uspjeha u samoostvarenju, a za daljnje savjete i pomoć preporučujem sljedeće web stranice:
www.teachhealth.com,
www.family.com,
www.residentassistant.com
Stranica:
«
1
2
[3]
|
