English

Pratite nas na Facebooku

PROfertyl 2016

Otorinolaringologija

 ostali članci
  

Buđenje s umorom

  

Fantomski slušni podražaj

  

Čuje li dobro Vaše dijete?

svi članci »

Otorinolaringologija

Prehlada se ne liječi antibioticima

Podijeli

Autor:
Antun Bačić, dr. med., spec. otorinolaringolog i subspec. plastične kirurgije glave i vrata
objavljeno u broju 99 (12/15)

Prehlada se ne liječi antibioticima

Treba osluškivati vlastito tijelo, pratiti razvoj simptoma i nikako ne posezati za antibiotikom bez savjetovanja s liječnikom

Sezona prehlada, viroza i gripe je pred vratima, stoga donosimo nekoliko osnovnih podataka i pokoji savjet kako biste što bezbolnije preživjeli zimu, te bili u formi tijekom blagdana.

Obična prehlada akutna je zarazna bolest sluznice gornjega dišnog sustava i spada u najčešće zarazne bolesti i u jednu od najčešćih dijagnoza za koju se nepotrebno prepisuju i uzimaju antibiotici. Zahvaća sve dobne skupine i može se javiti tijekom cijele godine. Ipak, najčešće pogađa djecu i javlja se u jesenskim i zimskim mjesecima.
Uzrokuju je brojni virusi, među kojima su najčešći rinovirusi. Uz ovu skupinu virusa, uzročnici prehlade mogu biti i koronavirusi, respiratorni sincicijski virusi, virus influence i parainfluence, adenovirusi, pa čak i enterovirusi. Uzročnicima prehlade možemo se zaraziti ako smo u kontaktu sa zaraženim osobama, jer se virusi šire zrakom, kapljičnim putem, kad zaražena osoba kiše, kašlje ili ispuhuje nos. No, možemo se zaraziti i ako smo u kontaktu s predmetima, kao što su igračke ili ručnici koje su koristile zaražene osobe. Ako kapljice zaražene sline dođu u kontakt sa sluznicom usta, nosa ili očiju, ili ako smo dirali zaražene predmete te neopranim rukama dirali usta, nos i oči, virusi mogu prodrijeti u naš organizam i uzrokovati bolest.
Koristan savjet za prevenciju širenja zaraze je ne koristiti tekstilne maramice za brisanje nosa, nego jednokratne papirnate maramice koje odmah po korištenju treba baciti. Uz to, prilikom kihanja nije uputno pokrivati usta rukom nego ih treba zakloniti ramenom ili podlakticom i kihnuti na odjeću. Zlatni standard bio bi češće pranje ruku (što ne znači da ih peremo svakih sat vremena) i, ako je ikako moguće, izbjegavanje zatvorenih prostora u kojima boravi puno ljudi.

Prepoznatljive manifestacije

Ako smo se zarazili virusima koji uzrokuju prehladu, simptomi prehlade najčešće se javljaju nakon jedan do tri dana od izlaganja uzročniku. S obzirom na to da brojni virusi uzrokuju prehladu, i klinička slika prehlade može se razlikovati. Znakovi i simptomi koji se mogu očekivati su: začepljenost nosa, curenje nosa, kihanje, kašalj, grlobolja, suženje i crvenilo očiju. U početku je iscjedak iz nosa tekući i proziran, a s vremenom može postati gušći i žućkasto-zelenkaste boje. Moguće su i druge tegobe, poput umora, slabosti, iscrpljenosti, glavobolje i bolova u mišićima. Tjelesna temperatura obično nije povišena i rijetko prelazi 38,5° C. Ako dođe do povišenja, to može biti znak komplikacija, kao što su upala srednjeg uha, sinusa ili pluća.
S obzirom na to da živimo u vremenu kad si bolovanje i ležanje u krevetu ne možemo priuštiti, i želimo biti zdravi još jučer, ili razmišljamo u skladu s onom narodnom "da se ne spusti na pluća"..., mnogi ljudi skloni su bez razmišljanja posegnuti za antibiotikom iz kućne ljekarne, a da se pritom ne posavjetuju s liječnikom. Međutim, jedna od velikih zabluda je da će antibiotici preventivno djelovati te da će viroza ili prehlada brže proći. Za sve u životu treba odvojiti malo vremena, pa tako i za bolest, te se posvetiti sebi ili djetetu malo više nego inače.

Što je uputno, a što ne

Liječenje obične prehlade podrazumijeva mirovanje, hidraciju te primjenu različitih lijekova i pripravaka kojima djelujemo na ublažavanje tegoba. Danas je na tržištu dostupno puno pripravaka koji naočigled sve liječe, što možda ljude malo zbunjuje, no činjenica je da ima dobrih preparata koji našem organizmu pomažu ojačati imunitet i othrvati se virozi. Samo je potrebno prepoznati kvalitetne i, bez iznimke, uzimati ih kako je propisano. Naime, nerijetko se pacijenti subdoziraju, to jest umjesto dvije ili tri tablete na dan uzmu samo jednu, jer "lijek je skup, pa...". U tom slučaju bolje je da ga uopće ne uzimaju.

Među pripravcima, tu su prije svega vitamin C i D, kao i neki homeopatski pripravci, o kojima ljudi sve češće skupljaju informacije na internetu i o njima sramežljivo postavljaju pitanja liječnicima obiteljske medicine. S obzirom na to da prehladu uzrokuju virusi, još jednom treba naglasiti da primjena antibiotika nije potrebna, jer oni dolaze u obzir samo za liječenje bakterijskih komplikacija prehlade, kao što su upala srednjeg uha i sinusa.
Kako je prehlada često praćena kašljem, u tom slučaju na raspolaganju su nam dvije vrste proizvoda, ovisno o tome je li riječ o produktivnom kašlju, kad se preporučuju oni za iskašljavanje, ili suhom kašlju, kad je uputno uzimati proizvode za smirivanje kašlja.
Za ublažavanje nosnih simptoma treba provoditi toaletu nosa fiziološkom otopinom, a ako je začepljenost jače izražena, uputno je koristiti jednu od hipertoničnih otopina. Pomoću kapi za nos moguće je pospješiti prohodnost nosa i smanjiti sekreciju. Po potrebi, mogu se koristiti i lijekovi protiv bolova, a kao pomoć u slučaju grlobolje i tekućina za grgljanje.

Kako god, treba osluškivati vlastito tijelo, pratiti razvoj simptoma i nikako ne posezati za antibiotikom bez savjetovanja s liječnikom, koji će na temelju pregleda i eventualno dodatnih pretraga odlučiti je li antibiotik doista prijeko potreban ili ne. Uvijek imajte na umu da zbog razvoja otpornosti bakterija na antibiotike, oni postaju manje djelotvorni, što navodi na primjenu sve jačih, a to opet izaziva daljnje jačanje bakterijske otpornosti. Taj začarani krug u konačnici rezultira padom imuniteta i ponavljajućim infekcijama. A to nije ono što bismo željeli, zar ne?