Alergologija / Pulmologija

Proljeće stiže, prepoznajte alergiju!

Vi ili vaše dijete opet imate iste tegobe kao i prošle godine? Počelo je potpuno beza­zleno, ali ipak niste sigurni je li posrijedi obična prehlada ili alergija!? Ovaj kratki vodič pomoći će vam razriješiti nedoumice i usmjeriti vaše postupke na pravi put

Što je alergija?

Alergija je preosjetljivost tj. promijenjena reakcija obrambenog sustava organizma na inače neškodljive, normalne tvari iz okoliša. Alergijski simptomi mogu zahvatiti različite organe - kožu, sluznicu gornjih ili donjih dišnih puteva te sluznicu crijeva. Danas, nakon potpuna razumijevanja imunopatoloških zbivanja, shvaćamo da je riječ o istom procesu u različitim organima. Zapravo je riječ o greški imunološkog sustava koja se ispoljava nakon prvog kontakta s alergenom kada se razvijaju specifična protutijela tipa IgE. Ta se protutijela prilikom ponovnog kontakta s alergenom aktiviraju i vežu na mastocite (stanice imunološkog sustava), koji oslobađaju kemijske posrednike (posebice histamin). Oslobođeni kemijski posrednici vežu se na receptore u tkivima, uzrokujući alergijsku reakciju, posljedica čega je upalna reakcija koja se očituje različitim simptomima.
Za pojavu alergijske bolesti odgovorno je naslijeđe, uz djelovanje nespecifičnih čimbenika okoliša (duhanski dim, onečišćenje zraka, plinovi, NO2, CO2, CO, O3...).
Uz akutne infektivne bolesti dišnih putova, alergijske su bolesti najčešće bolesti dječje dobi. Istraživanja diljem svijeta upućuju na to da su alergijske bolesti, osobito astma, učestalije što su lošiji socioekonomski i ekološki čimbenici.

Svojstva i priroda respiracijskih alergena

Tvari koje izazivaju alergiju zovemo alergenima. Svojstva i priroda alergena različiti su: peludi različitih biljaka (trava, korova, drveća), ali i sastojci kućne prašine (grinje, perje, mačja dlaka, životinjska dlaka, plijesni i dr.). Senzibilizacija na peludi ovisi o alergenim svojstvima čestice peludi i o klimatskim uvjetima te uvjetima okoliša. S obzirom na različitu prirodu alergena i njihova svojstva, različiti su i simptomi alergije. Jedna osoba može istodobno biti alergična na nekoliko alergena.

Učestalost i dobne skupine

Učestalost alergijskih bolesti u djece iznosi 25 do 30 posto, od toga atopijskog dermatitisa od 15 do 20 posto, astme od sedam do 10 posto, alergijskog rinitisa i konjuktivitisa od 15 do 20 posto. Simptomi alergijske bolesti mogu početi u bilo kojoj životnoj dobi. Nije uvijek lako utvrditi postojanje alergijske bolesti, pa ni u slučaju dobro nam poznate bronhalne astme, urtikarije (koprivnjače) ili rinitisa, iako su te bolesti tipičan primjer alergijske reakcije. Astma ili zaduha najčešće se javlja prije pete godine života (oko 80 posto), ali i ranije. Otežano disanje može početi naglo napadajima gušenja ili napadaju može prethoditi respiratorna infekcija. To je kronična upala dišnih putova (bronha) koja dovodi do suženja dišnih putova, glatki mišići bronha se stežu, otiče sluznica dišnih putova i pojačano se luči ljepljiva, žilava sluz.

Uloga naslijeđa

U nastanku alergijskih bolesti važnu ulogu ima i naslijeđe s obzirom na to da nastaju kao posljedica međudjelovanja nasljedne sklonosti organizma da reagira stvaranjem protutijela na izloženost alergenima, a uz djelovanje nespecifičnih čimbenika iz okoliša.
Djeca čiji su roditelji skloni alergiji, odnosno alergijskoj reakciji imaju veću vjerojatnost da će i sami oboljeti od alergijske bolesti (30 posto ako je bolestan jedan roditelj, odnosno 50 posto ako su bolesna oba roditelja). Ne treba smetnuti s uma ni činjenicu da alergijsku bolest mogu razviti i djeca u čijoj obitelji nije bilo alergije.

Vanjski čimbenici / trigeri

U nastanku alergije neosporna je uloga okoliša koje dodatnim djelovanjem može potaknuti razvoj alergije u genetski predisponirane osobe. Kada govorimo o dišnom sustavu, valja spomenuti negativan utjecaj onečišćenog zraka (smog, duhanski dim i dr.) koji otvara put senzibilizaciji na pojedine peludi biljaka. Važno je napomenuti kako duhanski dim nadražuje sluznicu dišnog sustava koja postaje prijemčivija za razvoj respiratornih infekcija, da ne spominjemo brojne otrovne tvari (nikotin, katran, ugljični monoksid...) koje negativno djeluju na organske sustave u organizmu. Slično nadražujuće djelovanje ima i smog. Učestale upale sluznice umanjuju njezinu obrambenu sposobnost pa vremenom može postati preosjetljiva na djelovanje alergena.