Javno zdravstvo

Vrijeme je za školu!

Pregled uoči polaska u školu važan je i zahtjevan jer određuje djetetovu budućnost s obzirom na sigurnost u odluku je li spremno za školu ili ne

Nema jedinstvenih kriterija procjene

Moram napomenuti kako ne postoje jedinstveni kriteriji načina i sadržaja procjene pripremljenosti i zrelosti djeteta za školu koji su propisani od Ministarstva prosvjete. Zrelost za školu ima nekoliko aspekata, pa običavamo govoriti o fizičkoj, intelektualnoj i emocionalno-socijalnoj. Iako se u svim aspektima često upotrebljava izraz prosječna razvijenost, prosječno dijete ne postoji, a odstupanja od prosjeka u izvjesnim granicama ne znače nenormalnost.

Fizički zrelim smatra se dijete koje je zdravo i zadovoljava barem minimum standarda za visinu, težinu i tjelesne proporcije. Fizičku zrelost utvrđuje liječnik, specijalist školske medicine pri pregledu koji je detaljno opisan. Intelektualna razvijenost podrazumijeva određenu razinu razvijenosti svih psihičkih funkcija koje sudjeluju u spoznaji vanjskog svijeta - razvijenost percepcije, pamćenja, mišljenja i opće inteligencije. U tom uzrastu djeca razlikuju osnovne boje, oblik predmeta, visinu tonova, posjeduju percepciju vremena i prostora. Bitne promjene zbivaju se na području mišljenja i govora. Govor je najvažnije sredstvo komunikacije i u predškolsko doba djeca usvoje određeni rječnik, upotrebljavaju jedinstvene rečenice te, uz pasivni, posjeduju aktivan rječnik. Već nakon pete godine, a osobito nakon šeste, javlja se zanimanje za čitanje. U intelektualnu razvijenost ubrajamo hotimičnu pažnju koja kod malog učenika početnika varira od deset do petnaest minuta na jednom predmetu. Emocionalna zrelost djeteta sastoji se u tome da može kontrolirati emocije. Učenik početnik mora kočiti i kontrolirati nepoželjne reakcije. Emocionalna zrelost osnova je za socijalnu zrelost. Stupanj socijalne razvijenosti procjenjujemo na osnovi opće sposobnosti djeteta da se snađe u društvu druge djece i odraslih. Socijalna zrelost u potpunosti je rezultat odgoja i ovisi o stimulaciji najbliže okoline.

Uočiti na vrijeme - reagirati na vrijeme

Iz svega navedenoga može se zaključiti da je polazak djeteta u školu uvjetovan mnogim čimbenicima o kojima ovisi kako će se snaći u novim okolnostima. Školska su djeca, pa i naši mali prvaci, zdrava populacija. Poremećaji koje otkrivamo pri pregledu ne ugrožavaju bitno njihovo zdravlje, osim u rijetkim slučajevima kada zbog toga moraju pohađati školski program po posebnim uvjetima. Najčešće pri pregledu uočavamo ravna stopala, poremećaje vida i izgovora (uključujući i fiziološki poremećaj govora), karijes, nedužne srčane šumove... Sve se to prati na sistematskim pregledima koji slijede u petom i osmom razredu, što je jako važno s obzirom na činjenicu da se neki poremećaji tijekom puberteta pogoršavaju (progrediraju).

Liječnik školske medicine prati dijete od polaska u školu do završetka srednjoškolskog obrazovanja. Ne želim umanjiti važnost liječenja u medicini, ali treba istaknuti da je sustavno praćenje djeteta iz godine u godinu od velike važnosti za zdravlje odgovarajuće populacije i društva u cjelini. Ako je cilj medicine izliječiti, onda mogu reći da liječnici školske medicine imaju čast raditi na idealu medicine, a to znači spriječiti.

"Što su to blizanci? Pa to su djeca koja blizu stanuju!" - Mirta, šest godina