English

Pratite nas na Facebooku

PROfertyl 2016

Tema broja

 ostali članci
  

Stres naš svagdašnji

  

Upravljaju li geni nama ili mi genima?

  

Bubrežni kamenci - bolest koja teško odustaje

svi članci »

Tema broja: Epidemija bolesti

Epidemijski razmjeri neobjašnjivih i kroničnih bolesti

Podijeli

objavljeno u broju 106 (09/17)

Epidemijski razmjeri neobjašnjivih i kroničnih bolesti

Svi osjećamo da u suvremenom svijetu u kojem živimo nešto nije u redu kad je riječ o zdravlju - milijarde ljudi boluje, sve je više autoimunih i kroničnih bolesti za koje "nema lijeka", ljudi su zbunjeni, često i zbog proturječnih informacija...

Često čujemo kako danas vlada prava pošast raznoraznih bolesti, kako se nekad živjelo mnogo kvalitetnije i ljepše, kako danas ništa ne stižemo… No, što je uzrok tome? Odgovor na to pitanje nudi nam Anthony William, poznatiji u svijetu kao Medicinski medij, u svojoj fascinantnoj knjizi Hrana koja mijenja život.

Nije lako uvijek govoriti istinu. To znamo i sami iz osobnog iskustva - često nam je teško priznati pogrešku ili loš postupak. Ponekad zaglavimo u nekom modelu ponašanja koji nam nikako ne pomaže, ali umjesto da stanemo i suočimo se s problemom, radije ponavljamo isti obrazac i pretvaramo se da je sve u redu. Ista vrsta poricanja događa se i u svijetu medicine, kaže Anthony William, ali na znatno široj razini. Svi osjećamo da u suvremenom svijetu u kojem živimo nešto nije u redu kad je riječ o zdravlju - milijarde ljudi boluje, sve je više autoimunih i kroničnih bolesti za koje "nema lijeka", ljudi su zbunjeni, često i zbog proturječnih informacija.
Tijekom povijesti, s vremena na vrijeme nailazili smo na "krivce". Na primjer, prije više od pola stoljeća pokazalo se da je popularni insekticid dikloro-difenil-trikloretan, poznatiji kao DDT, itekako narušio zdravlje nebrojenih ljudi i nakon toga dospio na "crnu listu". Slično se dogodilo sa živom koja se nekoć nalazila u najrazličitijim medicinskim terapijama, a danas se smatra otrovom. S obzirom na to da smo otkrili njihovu štetnost i uklonili ih iz upotrebe, većina ljudi smatra da je to završena priča, odnosno nešto što se događalo i završilo u prošlosti. No, to je vrlo daleko od istine, otkriva nam u svojoj novoj knjizi Anthony William. Naime, DDT je i dalje prisutan u našem okolišu, ali i u našim tijelima. DDT je i dalje prisutan čak i u tijelu ljudi koji su se rodili godinama nakon zabrane njegova korištenja. Isto je i sa živom: živa stara tisućama godina i dalje kola tijelima današnjih naraštaja. Možda se pitate kako je to moguće? Razlog je, kaže William, što se mnoge bolesti s generacije na generaciju prenose unutar obitelji - putem krvi. Možda se to kosi s onim što ste čuli o genima i genetskoj predodređenosti, no William tvrdi: "Moramo pripaziti da ne prihvatimo vjerovanja koja nam nanose više štete nego koristi. Da, imamo gene, i da, oni igraju presudnu ulogu u našem postojanju. No, pogrešan koncept da smo na genetskoj razini disfunkcionalni samo je još jedan sustav vjerovanja koji krivnju prebacuje na sveti temelj vašeg životvornog tjelesnog sustava." Ustvari, kaže on, bolest je vezana za utjecaje kojima su vaši preci bili izloženi, a koje su naslijedili vaši roditelji, a poslije i vi. "Kad shvatite da se problem krije u prisutnosti stranoga tijela, kao što su patogeni ili otrovi, dolazi do promjene vašega gledišta jer to znači da nametnika možete izbaciti iz svog tijela i postati slobodni", podsjeća nas William. Jer, naše tijelo ima potencijal i može se iscijeliti, no u tome mu moramo pomoći, a jedan od načina je da se oboružamo informacijama.

Četvorka koja ne prašta

Radioaktivno zračenje, otrovni teški metali, viralne eksplozije i DDT, četiri su čimbenika odgovorna za današnju epidemiju bolesti, tvrdi Anthony William. "Nazivam ih Četvorkom koja ne prašta jer su desetljećima, stoljećima, tisućljećima, tijekom kojih su se razvijali, bili nemilosrdni."
U današnje doba patimo od sveprisutnog sindroma samoobmane - ono što ne znaš, ne može ti naštetiti. Ako se držimo podalje od oboljelih, nas neće zateći takva sudbina. Kolektivno nam je pamćenje kratko i neugodnu istinu volimo brzo zaboraviti. Četvorka koja ne prašta glavni je primjer toga: ne vidimo li radioaktivno zračenje, otrovne teške metale, viruse i DDT te ne čujemo li o njima u medijima, skloni smo sami sebe uvjeriti da je u sve redu.

Zračenje

Istina je da je svaka nuklearna katastrofa planetu nanijela nepopravljivu štetu. Sve do današnjega dana osjećamo posljedice eksplozija atomskih bombi bačenih na Hirošimu i Nagasaki u Drugom svjetskom ratu, eksplozije u černobilskoj nuklearnoj elektrani 1986. godine i u nuklearnoj elektrani u Fukushimi 2011. godine. Kad su tijekom tih nesretnih događaja radioaktivne čestice doprle u atmosferu, one nisu odmah pale na zemlju. Većina ih je ostala u zraku te se i dalje nalaze u zraku koji udišemo, bez obzira na to što živimo daleko od Japana ili Ukrajine. Radioaktivni elementi koji su pali na zemlju, prodrli su u vodu koju pijemo i u tlo na kojem uzgajamo hranu, tako da smo gotovo neprestano u dodiru s njima. Dosad je tek malen dio tih radioaktivnih onečišćivača oslobođenih tijekom napada na Hirošimu pao na tlo. Većim su dijelom i dalje u atmosferi. Za tisuću će ih godina tek pola pasti na zemlju.
Tu je i zračenje kojemu su ljudi bili izloženi prije nego što su rendgenske zrake posve zakonski regulirane. Sredinom 20. stoljeća bio je, na primjer, popularan uređaj pediskop kojim vam je prodavač cipela mogao rendgenski snimiti nogu (čak i djeci), kako bi vam odabrao najprikladniji model cipela.
Danas, zračenje zasićuje naše tjelesne sustave više nego ikad - izravna izloženost, onečišćenost okoliša, vode i hrane te naslijeđe koje smo preuzeli od svojih roditelja, baka i djedova. A zračenje je glavni čimbenik razvoja raka, poremećaja funkcije endokrinog sustava, bolesti kostiju kao što su osteopenija i osteoporoza, koštanih kvržica (osteofita), problema s imunosnim sustavom i bolesti kože, kaže William. Također, ako se u vašem tijelu nalazi bilo koji drugi štetni čimbenik, izloženost zračenju mogla bi aktivirati inače neaktivnog zagađivača i potaknuti ga na štetno djelovanje.

Otrovni teški metali

Nije tajna da su neki teški metali toksični. Svi znamo da pri renoviranju starih kuća moramo biti oprezni s bojama koje sadrže olovo te zašto toplomjeri više ne sadrže živu. "Ono što rjeđe znamo, i što je u nekim slučajevima potpuna tajna, je to da se otrovni teški metali kriju iza nekih danas najrasprostranjenijih zdravstvenih problema, poput ADHD-a, autizma, Alzheimerove bolesti, neplodnosti, Crohnove bolesti, ulceroznog kolitisa, Parkinsonove bolesti, depresije, anksioznosti, raka, epileptičnih napada", kaže Medicinski medij. A teški metali su i gorivo kojim se hrane virusne bolesti.
Povrh toga, olovo, živa, bakar, kadmij, nikal, arsen i aluminij mogu se akumulirati u tijelu i izazvati ili pridonijeti razvoju bolesti. Mogućnost izlaganja je sveprisutna, a ponekad i neizbježna. Možda često koristite aluminijsku foliju, možda živite u kući s bakrenim cijevima ili redovito šetate parkom koji se tretira pesticidima (koji često sadrže teške metale). Teški metali čak padaju iz zraka pri isparavanju.
U nekim slučajevima, teški metali u našim stanicama nemaju nikakve veze s izlaganjem tijekom života. Živa, najopasniji od teških metala, vrlo lako se može tisuću godina zadržati u krvi generacija i generacija krvnih srodnika, s tim da se njezina akumulacija tijekom tog procesa može povećavati. Stoga je moguće da je živa u cerebralnom kanalu smještenom u središnjoj liniji mozga kod djeteta, koja uzrokuje njegove autistične simptome, iskopana i tri tisuće godina prije, a moguće je i da uzrokuje mnogo veće probleme nego ikad prije. Ako se naslijeđena živa nalazi na nekom drugom mjestu u mozgu, može, na primjer, izazvati depresiju. "Ovdje se ne borimo samo s trenutačnim izlaganjem, nego i s drevnim otrovima", upozorava William.

Eksplozija virusa

"U devedeset osam posto situacija, rak je prouzročen kombinacijom virusa i najmanje jednog pripadnika Četvorke koja ne prašta, kaže William. Multipla skleroza, lajmska bolest, bolest štitne žlijezde, fibromialgija, sindrom kroničnog umora, problemi s temporomandibularnim zglobom, migrene, dijabetička neuropatija, Bellova pareza, Ménièreova bolest, smrznuto rame i simptomi kao što su neobjašnjivi tinitus, vrtoglavica, trzanje, škakljanje, tahikardija, atrijska fibrilacija, srčane palpitacije, aritmije, valunzi i žarenje najčešće su povezani s virusima.
U svakodnevnom životu teško je izbjeći izlaganje tim patogenima, bez obzira na to pijemo li iz iste čaše s prijateljem ili jedemo u restoranu iz tanjura koji je dodirivao kuhar koji je porezao prst. Ti virusi najčešće izbjegnu radar jer stvarne teškoće počinju izazivati tek kad prođu fazu infekcije krvi i nasele se u organe u kojima ih liječnici ne traže. Tijekom više od sto godina, otkad je Epstein-Barrov virus (EBV) prvi put napao stanovništvo, taj je virus mutirao i proširio se poput požara te je krivac za epidemiju koja je golem broj ljudi vezala za krevet izazivajući simptome kao što su neobjašnjivi umor, bolovi u mišićima, a ponekad i deformacije u zglobovima. Povrh toga, postoje i mnogi sojevi tog virusa koje medicinska zajednica još nije otkrila, tako da ne znaju što tražiti.
Bezbrojni pacijenti pate od žareće i imobilizirajuće boli u živčanim završecima (herpes zoster), i nemaju pojma da se iza svega krije virus, jer istraživanja tek trebaju pokazati da postoje i vrste herpesa zostera koje nisu praćene osipom i da ih zato ne mogu dijagnosticirati. Kad je virusima herpesa dostupna njima omiljena hrana (kao što su otrovni teški metali), oni izlučuju otrovne nusprodukte koji se nazivaju neurotoksinima, koji ometaju funkciju živaca i zbunjuju kako imunosni sustav osobe, tako i liječnika koji pokušava dijagnosticirati simptome. Lupus je, na primjer, alergijska reakcija tijela na neurotoksine koje izlučuje EBV. Na kraju, to stanje privuče svu pozornost, dok pravi uzrok, virusna infekcija, istodobno nastavlja rasti.

DDT

Iznimno je važno da jedemo ekološki uzgojenu hranu kad god to možemo te da vrt i dvorište održavamo bez sintetskih kemikalija. No, uza svu tu osviještenost, ljudi su posve opravdano zabrinuti zbog izlaganja insekticidima jer ne treba zaboraviti da je DDT svojedobno bio toliko korišten da je i dalje prisutan u našem okolišu, da je zasitio krv naših predaka te da i dalje utječe na naše zdravlje.
Taj otrovni insekticid za koji je prije pedeset godina otkriveno da pridonosi razvoju raka i drugih bolesti, da ugrožava divlji svijet te da zagađuje okoliš, zabranjen je u Europi i SAD-u prije više od trideset godina. No, u Africi i Aziji DDT je još uvijek u širokoj uporabi. Njime se tretiraju najezde komaraca, a omiljen je i u poljoprivrednoj proizvodnji zbog svog širokog spektra djelovanja i niske cijene. Na nekim se prehrambenim proizvodima čak i danas mogu pronaći tragovi te opasne kemikalije. Kad se kulture prskaju DDT-jem, on prodire u zrak i vjetar ga nosi naširoko i nadaleko, čak do drugih kontinenata.
DDT i drugi insekticidi i herbicidi glavni su skriveni uzrok slabosti imunosnog sustava - generacija za generacijom neke obitelji može bolovati od iste bolesti zbog djelovanja DDT-ja koji ih je učinio ranjivima. Upravo zato se nešto što bi se moglo riješiti detoksikacijom objašnjava kao genetski problem u vezi kojeg se ne može mnogo toga poduzeti. "Iako je DDT sada već u povijesnim udžbenicima, on i dalje vreba, na primjer tako što našu jetru čini iznimno osjetljivom (virusi su uzrok snažnog distresa jetara), što posljedično može izazvati dijabetes, uvećanu slezenu i srce, a to nadalje može izazvati lošu probavu koja može biti okidač migrene i kronične depresije, kožnih problema i hormonske neravnoteže", upozorava Anthony William.

Svjetlo na kraju tunela

Naravno, postoje i drugi štetni čimbenici, a jedan od najopasnijih je zasigurno ovisnost o adrenalinu, odnosno ono što danas nazivamo stres. Također, tu je i manjak količine sunčeve svjetlosti, nestašica vode i nedostupnost prave žive hrane. No, ono što je najvažnije je da postoji nada.
"Budnošću je moguće smanjiti izloženost tim čimbenicima. Ustrajnošću je moguće detoksicirati tijelo", kaže William. On u svojoj knjizi govori o više od pedeset namirnica koje imaju moć promijeniti vam život. Podijeljene su u četiri skupine - Svetu četvorku: voće, povrće, ljekovito i začinsko bilje te samonikle namirnice. Iako biste možda pomislili da je riječ o egzotičnim namirnicama, zapravo ćete među njima teško naći hranu za koju niste čuli. Jabuke, kruške, naranče, krastavci, luk, rotkve, zeleno lisnato povrće, začini (kao što su matičnjak, peršin, korijen sladića) ili pak aloe vera, alge, maslačak..., samo su neke od namirnica koje vam mogu pomoći da izgradite siguran sustav zaštite. Ono što je važno znati je kako pripremati pojedine namirnice, u kojoj količini ih jesti i za koja su zdravstvena stanja posebno učinkovite. Na primjer, za čišćenje od otrovnih teških metala Medicinski medij, među ostalim, preporučuje havajsku spirulinu i svježe lišće korijandra, no priroda nam nudi široku paletu sredstava kojima možemo poduprijeti svoje zdravlje i oduprijeti se svakom od ovih napadača: čajevi, alge, ljekoviti obroci, prirodni dodaci prehrani.
Biljna hrana tako postaje naša bezvremena učiteljica, bogata riznica hranjivih tvari i nepresušno vrelo dobrobiti koje nam doslovno može promijeniti život nabolje. Knjiga Hrana koja mijenja život govori opširno poimence o svakoj od tih namirnica iz kojih možete crpiti snagu, mudrost i cjelovitost te tako izliječiti ili zaštiti sebe i svoje voljene od epidemije bolesti.


Da biste bili fit uzmite Ginkophyt

Dodatak prehrani Ginkophyt sadrži ekstrakt lista ginka koji pridonosi održavanju normalne cirkulacije i povoljno djeluje na kognitivne funkcije.
Ekstrakt ginka bilobe vezan je na fosfatidilkolin patentiranim postupkom, što omogućuje sedam do osam puta bolju apsorpciju nego kad je biljni ekstrakt u slobodnom obliku. Ujedno je i standardiziran na djelatne tvari ginkgoflavonoglikozide, terpenske laktone i bilobalide, što mu osigurava pouzdanu kvalitetu.
Način primjene: uzeti jednu do dvije kapsule dnevno.