Tema broja: Cerebrovaskularne bolesti - značaj i prevencija

Moždani udar - vodeći uzrok invaliditeta

Procjenjuje se da čak 46% slučajeva moždanog udara nastaje u produktivnoj dobi opće populacije između 45. i 59. godine života

Epidemiološki podaci pokazuju da su bolesti krvnih žila neprijatelj broj jedan suvremenog čovjeka. Od njih su pak cerebrovaskularne bolesti, od kojih je najznačajniji moždani udar, treći najvažniji uzrok pobolijevanja i smrtnosti te vodeći uzrok invaliditeta u svijetu i u nas. Liječenje i rehabilitacija iziskuju značajna novčana sredstva, a obzirom da u dvije trećine bolesnika moždani udar uzrokuje invalidnost koja često uzrokuje trajnu radnu nesposobnost, posljedice moždanog udara utječu i na gospodarstvo i novčano opterećenje jedne zemlje.
Procjenjuje se da čak 46% slučajeva moždanog udara nastaje u produktivnoj dobi opće populacije između 45. i 59. godine života. Vrijeme potrebno za rehabilitaciju nakon preboljelog moždanog udara ovisi o njegovoj težini. Dvije trećine bolesnika preživjelih nakon moždanog udara oporavi se do manje ili veće samostalnosti, a trećina je trajno onesposobljena za samostalan život i ovisi o tuđoj pomoći. Ako se bolesnik i oporavi dovoljno da bude radno sposoban, bez provođenja preventivnih mjera povećava se rizik od ponovnog moždanog udara koji može biti i fatalan.
Uvidom u troškove liječenja bolesnika te troškove koji nastaju zbog smanjene ili prekinute radne sposobnosti, u zapadnim su zemljama pokrenute energične akcije s ciljem sprječavanja nastanka moždanog udara. Zadnjih desetljeća je u većini zapadnih zemalja zabilježen značajan pad smrtnosti od moždanog udara (npr. u SAD-u je od početka sedamdesetih do kraja devedesetih godina prošlog stoljeća smrtnost od moždanog udara smanjena za 60%). Smatra se da je taj trend postignut gotovo isključivo modificiranjem čimbenika rizika za nastanak moždanog udara. Preventivne akcije sastojale su se u propagiranju zdravog načina života, odnosno promjenama životnih navika. Ogromna sredstva usmjerena su i prema brojnim istraživačkim multidisciplinarnim projektima o moždanom metabolizmu, starenju mozga i mogućnostima sprječavanja propadanja moždanih funkcija. Sigurno da i ekonomsko blagostanje neke zemlje omogućuje izdvajanje većih sredstava za istraživanja, ali i za organizaciju prevencije. U svakom slučaju, bolje spriječiti nego liječiti deviza je svakodnevnoga života.
Nekoliko brojčanih pokazatelja pojasniti će nam opseg i težinu problema moždanog udara. Statistike pokazuju da se najteži oblik moždanog udara javlja u 1.8 do 2.58 ‰ (promila), a blaži poremećaji moždanog krvotoka (tranzitorne ishemične atake) u 5.8‰. Prema podatcima za Hrvatsku, moždani udar je 1998. godine bio prvi po uzroku smrtnosti u žena. Samo u Zagrebu, gradu s oko milijun stanovnika, godišnje od različitih oblika moždanog udara oboli 8.000 stanovnika, a njih 2.500 trajno ostaju invalidi ili umiru od njime izazvanih posljedica.

Slika 1 - Za procjenu moždane cirkulacije preporuča se Doppler-sonografija krvnih žila glave i vrata

Specifičnost moždanog krvotoka

Da bi uredno funkcionirale, moždane stanice trebaju stalnu i dostatnu opskrbu krvlju koja im donosi kisik i ostale hranjive sastojke. Ako se opskrba moždanih stanica krvlju potpuno prekine, čak i na kratko vrijeme, one umiru. Kako taj sustav opskrbe funkcionira?
Srce svojim ritmičkim stezanjem i širenjem otprema krv u krvne žile, elastične cijevi koje se granaju i čine mrežu kojom krv teče u sva tkiva i organe. Mozak opskrbljuju četiri velike žile koje izlaze iz gornjeg dijela aorte, najveće krvne žile koja odvodi krv iz srca: desna i lijeva zajednička karotidna arterija, smještene s prednje strane vrata te desna i lijeva vertebralna arterija koje su smještene na vratu straga i u svom toku prolaze kroz koštani kanal kralježnice. Prve dvije žile se granaju na vanjske karotidne aterije koje opskrbljuju krvlju lice i glavu i unutarnje karotidne arterije koje opskrbljuju krvlju prednje dvije trećine mozga te na bazi mozga tvore prsten u koji ulaze i stražnje žile, tzv. vertebralne arterije, a međusobno su povezane malim komunikantnim arterijama što osigurava stalnu opskrbu mozga krvlju. Arterije se granaju na sve manje žilice tankih stjenki koje nazivamo kapilarama. Kapilarama hranjivi sastojci iz krvi dolaze do milijuna sitnih moždanih stanica.
Uloga i građa arterija i vena je različita - arterije vode krv s kisikom vezanim u crvenim krvnim zrncima i ostalim hranjivim tvarima u tkiva, dok vene "iskorištenu krv" odvode iz tkiva natrag u srce kako bi se u plućima ponovo pročistila i arterijama bila ponovo otpremljena u tkiva i organe.