Moždani udar - vodeći uzrok invaliditeta
Procjenjuje se da čak 46% slučajeva moždanog udara nastaje u produktivnoj dobi opće populacije između 45. i 59. godine života
Zašto dolazi do moždanog udara?
Do poremećaja u opskrbi mozga krvlju dolazi iz više razloga, što može rezultirati različitim oštećenjima od kojih je najteži moždani udar (slika 2).
Jedan od najčešćih uzroka je začepljenje krvne žile ugruškom krvi kojega nazivamo tromb - tromboza moždane arterije - a nastaje u arteriji oštećenoj aterosklerozom. Rezultat je ishemični moždani udar. Ugrušak može nastati i na stjenci same arterije, najčešće na račvištima ili pak u srčanim šupljinama. Ugrušak koji se odlijepi od stjenke krvne žile ili nastane uslijed različitih nepravilnosti u radu srca nazivamo embolusom. Krvna struja ga nosi u krajnje žilice gdje dolazi do njihovog potpunog začepljenja, što je drugi način nastanka moždanog udara koji nazivamo moždana embolija. Moždani udar može nastati i kada bolesna arterija istanjenog zida prsne, a krv se izlije u moždano tkivo pa takvu vrstu moždanog udara nazivamo moždano krvarenje. Nakon prsnuća proširenja krvne žile nastalog zbog prirođene promjene u razvoju stjenke krvne žile (aneurizma) nastaje moždani udar uzrokovan moždanim krvarenjem koje nazivamo subarahnoidalnim krvarenjem. Ukoliko je došlo samo do prolaznih smetnji moždane cirkulacije koje nisu rezultirale trajnim neurološkim deficitom i koji se povlači unutar najdulje 24 sata, a najčešće za nekoliko minuta, govorimo o tranzitornim ishemijskim atakama.
Vrijeme - ključni element pomoći
Još uvijek prevelik broj ljudi ne raspoznaje simptome cerebrovaskularnih smetnji i prijetećeg (mogućeg) moždanog udara i ne zna kako je u pružanju medicinske pomoći takvim osobama ključni element vrijeme. Pravodobna intervencija u tim situacijama je od kritične važnosti. U različitim istraživanjima je potvrđeno da je vrijeme najdjelotvornijeg učinka lijekova kod moždanog udara (tzv. "terapijski prozor") vrlo kratko i iznosi 3-6 sati.
Najčešći simptomi moždanog udara su:
- utrnulost, slabost ili oduzetost ruke, lica, noge, osobito ako je zahvaćena samo jedna strana tijela;
- poremećaj govora (otežano izgovaranje, frfljanje, pogrešno razumijevanje);
- gubitak ravnoteže i/ili koordinacije, kada su kombinirani s drugim upozoravajućim znakovima;
- omaglica ili vrtoglavica, nesigurnost pri hodu ili iznenadni padovi, zajedno s drugim simptomima;
- naglo zamagljenje ili gubitka vida, osobito na jednom oku;
- nagla, jaka glavobolja, bez jasnog uzroka, osobito ako je praćena povraćanjem;
- naglo nastao poremećaj stanja svijesti.
Koliko znamo o čimbenicima rizika
Tablica 1 - Čimbenici rizika za nastanak moždanog udara
Na koje se ne može utjecati
- dob
- spol
- rasa
- nasljeđe
- moždani udar u obiteljskoj anamnezi
- podatak o prethodnom moždanom udaru i/ili prethodnim
tranzitornim ishemijskim atakama
Na koje se može utjecati
* povezani sa stilom/načinom života:
- pušenje
- alkohol
- zlouporaba droga
- tjelesna neaktivnost i gojaznost
- nezdrava prehrana
- stres
- uporaba oralnih kontraceptiva
* bolesti i bolesna stanja:
- hipertenzija - povišen krvni tlak
- srčane bolesti - fibrilacija atrija i ostale srčane aritmije, bolesti srčanih zalistaka, kardiomiopatija, opsežni infarkt miokarda, endokarditis, aneurizma srca, otvoren foramen ovale, hipertrofija lijeve klijetke
- tranzitorne ishemijske atake
- značajna stenoza karotidnih arterija (stenoza > 75%
lumena)
- povišeni kolesterol
- šećerna bolest
- hiperhomocistinemija
- hiperkoagulabilnost (povećana sklonost zgrušavanju krvi)
- povišen hematokrit i stanja hiperviskoznosti krvi
- vaskulitisi
Postoji mnoštvo dokaza da su razne okolnosti, stanja, ponašanja, životne navike i bolesti značajno povezane s učestalošću (incidencijom - brojem novooboljelih među određenom populacijom u godini dana) moždanog udara te se stoga nazivaju čimbenici rizika za nastanak cerebrovaskularnih bolesti tj. moždanog udara kao najznačajnijeg. Većina danas poznatih i priznatih čimbenika rizika prikazana je u tablici 1.
Rješavanjem jednostavnog upitnika (Prilog 1) možete izračunati svoj rizik od cerebrovaskularne bolesti i saznati koje mjere trebate poduzeti kako biste zaštitili svoje zdravlje. Neke od najznačajnijih i najčešće prisutnih čimbenika rizika za nastanak cerebrovaskularnih bolesti u daljnjem tijeku ćemo nešto šire opisati.
- Povišen krvni tlak (hipertenzija) - vrlo je često oboljenje, koje se ne otkriva dovoljno rano. Njegov pravi uzrok najčešće ostaje nepoznat. Iako nas ponekad simptomi kao što su glavobolja, crvenilo lica, mučnina i opća slabost mogu upozoriti na povišenje krvnog tlaka, to je obično bolest bez simptoma. Ne čudi što je se često naziva "tihim ubojicom" jer nema pouzdanih i specifičnih simptoma, a dovodi do moždanog udara, zatajenja srca, oštećenja bubrega i drugih bolesti. Krvni tlak, koji se u više navrata izmjeri većim od 140/90 mmHg, ukazuje na hipertenziju. To je najvažniji čimbenik rizika - povećava rizik od moždanog udara tri do četiri puta. Oštećenjem krvnih žila uzrokuje nastanak aterosklerotskih promjena u vidu zadebljanja, smanjenja rastezljivosti, sužavanja pa sve do potpunog začepljenja krvnih žila (uzrokujući odumiranje dijelova mozga koje takva krvna žila opskrbljuje krvlju, a time i kisikom i hranjivim tvarima - tzv. ishemijski moždani udar) ili pak njihova puknuća (uzrokujući krvarenje u moždano tkivo - moždanu hemoragiju).
- Srčane bolesti od kojih je najčešća fibrilacija atrija u kojoj atriji (srčane pretklijetke) kucaju vrlo brzo i nepravilno, što rezultira slabim i sporim izlaženjem krvi iz njih, dovodeći do stvaranja krvnih ugrušaka u njima. Ugrušci koji izađu iz srčanih komora mogu krvnom strujom doći do mozga i uzrokovati tzv. kardioembolijski moždani udar. Osobe s fibrilacijom atrija imaju dva do tri puta veći rizik za nastanak moždanog udara.
Simptomi fibrilacije atrija uključuju vrtoglavicu, osjećaj lupanja srca i neugode u prsnom košu, međutim, i ta je bolest često bez simptoma. Najčešća je u osoba iznad 65. godine života, a može se dijagnosticirati snimanjem elektrokardiograma (EKG-a).
I druge srčane bolesti kao što su povećanje (hipertrofija) lijeve klijetke ili greške srčanih zalistaka (stenoza ili prolaps mitralnog zaliska) povećavaju rizik nastanka moždanog udara.
- Pušenje cigareta smatra se jednim od najznačajnijih čimbenika rizika za nastanak ateroskleroze. Pušenjem se život skraćuje za 8-9 godina. Nikotin, kao jedan od najvažnijih sastojaka duhanskog dima, djeluje na sve organe i organske sustave u tijelu, dovodeći do smanjenog prijenosa kisika u tkiva, pojačane sklonosti ka zgrušavanju krvi i oštećenju stjenki krvnih žila (smanjenje njihove elastičnosti, odlaganje masnih tvari i time zadebljanje stjenki). Istodobno, djelovanje pušenja i visokog krvnog tlaka povećava rizik od moždanog udara i do 20 puta. Prestanak pušenja dovodi do smanjenja aterosklerotskih promjena i smanjenja rizika.
Stranica:
«
1
[2]
3
4
»
|
