Tema broja: Cerebrovaskularne bolesti - značaj i prevencija

Moždani udar - vodeći uzrok invaliditeta

Procjenjuje se da čak 46% slučajeva moždanog udara nastaje u produktivnoj dobi opće populacije između 45. i 59. godine života

• Šećerna bolest (diabetes mellitus), poglavito tip II, također je važan čimbenik rizika za nastanak cerebrovaskularnih bolesti i napredovanje ateroskleroze. Povećava razinu kolesterola u krvi. Od pet osoba koje su doživjele moždani udar, jedna u svojoj anamnezi ima podatke o dosadašnjoj šećernoj bolesti.
  Simptomi šećerne bolesti su slabost, gubitak težine, osjećaj stalne žeđi i učestalo mokrenje. Osobe s prevelikom tjelesnom težinom imaju veću sklonost obolijevanju. Bolest se dijagnosticira na temelju trajno povišenih vrijednosti šećera u krvi, a njegova razina iznad 8.8 mmol/L dva puta povećava ugroženost od nastanka moždanog udara.
  Ovisno o ozbiljnosti šećerne bolesti, promjena načina prehrane, peroralni lijekovi ili injekcije inzulina potrebni su da bi bolest bila pod kontrolom.
• Povišene masnoće u krvi isto tako su značajan čimbenik rizika. Kolesterol je vrsta masti (lipida) koja se nalazi u svim tkivima i koju organizam sam proizvodi ili se unosi hranom bogatom masnim tvarima. Njegov višak se u organizmu nagomilava i taloži u stjenkama krvnih žila, formirajući naslage (plakove) koji se vremenom povećavaju sužavajući krvne žile, što smanjuje dotok krvi u područja koja oštećene krvne žile opskrbljuju. Taj proces nazivamo aterosklerozom. On kod svakog čovjeka u određenoj mjeri natsupa i sa starenjem te predstavlja prirodni proces starenja krvnih žila. Do moždanog udara može doći ukoliko plakovi tj. naslage kompletno zatvore lumen krvne žile ili pak ukoliko dođe do otkidanja dijelova plaka i otplavljivanja krvnom strujom u niže smještene manje krvne žilice. U brojnim studijama je uočeno da povišena razina kolesterola i triglicerida u serumu dovodi do ubrzanog razvoja ateroskleroze. Razvoj ateroskleroze osobito ubrzava visoka razina LDL-kolesterola ili tzv. "lošeg" kolesterola (lipoproteini male gustoće koji predstavljaju jednu od frakcija kolesterola) nasuprot "dobrom" HDL-kolesterolu (lipoprotein velike gustoće koji smanjuje rizik za razvoj ateroskleroze).
  Razine kolesterola u krvi određuju se laboratorijskom analizom. Povećanom razinom smatra se LDL-kolesterol iznad 3.5 mmol/L ili ukupni kolesterol iznad 5.2 mmol/L. Bolesnici sa hiperlipidemijom moraju provoditi odgovarajuću dijetu, pri čemu je potrebno smanjiti unos zasićenih masti na najviše 10% od ukupnog unosa energije. Dokazano je da uzimanje češnjaka smanjuje ukupnu količinu kolesterola, povećava količinu HDL-kolesterola ("dobrog") te povećava fibrinolitičku aktivnost i smanjuje agregaciju trombocita. Ako je povećanje razine kolesterola u krvi vrlo veliko, dodatne terapijske mjere uključuju uzimanje specifičnih lijekova za snižavanje razine masnoća u krvi.
• Danas se vjeruje da je stres ne samo snažno isprepleten s tradicionalnim, opće priznatim čimbenicima rizika, nego ga se smatra i samostalnim čimbenikom rizika za cerebrovaskularne, srčane, ali i druge bolesti. Stoga, nadzor nad nepotrebnim stresom možda može biti i najvažniji ključ u prevenciji nastanka bolesti srca i krvnih žila. Rani znakovi stresa su apatija, tjeskoba, razdražljivost, duševni zamor, izbjegavanje posla, odgovornosti, zanemarivanje osobne higijene, kašnjenje na posao, nemogućnost da se kontroliraju iznenadni grubi porivi, česte promjene raspoloženja bez vidljivog razloga, česte bolesti, fizička iscrpljenost, glavobolja, nesanica, dobivanje ili gubljenje tjelesne težine, tegobe s probavom. U najvećem broju slučajeva do stresa dolazi kada postoji nesrazmjer između očekivanja pojedinca i očekivanja okoline. U svakodnevnom životu nitko ne može izbjeći stresu. Međutim, važan je način na koji će se osoba odnositi prema problemu. Da bismo smanjili stres, često je potrebno promijeniti uvjete u kojima radimo i živimo te smanjiti svoja očekivanja koja su obično previsoka. Trebamo prihvatiti činjenicu da ne može sve biti po našim željama i pod našom kontrolom. Prevladati stres znači izaći na kraj s ljutnjom i tjeskobom, kreativno rješavati probleme bez suvišne nervoze te o svemu što radimo misliti pozitivno.
• Alkoholizam - Prekomjerna, a osobito svakodnevna potrošnja alkoholnih pića u većim količinama, dovodi do poremećaja u metabolizmu masti s posljedicom zadebljanja stjenki žila, ali i gubitka elastičnosti, čime se povećava rizik za moždano krvarenje. Mjerenje brzine strujanja krvi u mozgu pokazalo je da su alkoholičari "žilno" 10 godina stariji u odnosu na druge osobe njihove dobi. S druge pak strane, danas je prilično jasno da postoji obrnuta povezanost između umjerenog uživanja alkoholnih pića (do 2 dcl vina dnevno) i koronarne bolesti srca, odnosno cerebrovaskularnih incidenata. Alkohol u takvim malim količinama povećava koncentraciju tzv. "dobrog" HDL-kolesterola u krvi te smanjuje  tzv. "loš" LDL-kolesterol.  Potrebno je naglasiti da samo mala količina alkohola ima pozitivan utjecaj, stoga zdravi način življenja dozvoljava uporabu alkohola u najmanjoj mogućoj mjeri (do 2 dcl vina dnevno), dok pijenje većih količina alkohola značajno povisuje rizik nastanka moždanog udara.
• Druga opojna sredstva ("crack", heroin, kokain, "speed") dovode do naglog porasta krvnog tlaka i izravno oštećuju krvne žile te na taj način mogu uzrokovati moždani udar.
• Prekomjerna tjelesna težina javlja se i kao izolirani čimbenik rizika ateroskleroze, ali učestalije kao udruženi čimbenik s hipertenzijom, povišenim masnoćama u krvi i šećernom bolešću.  Osoba koja je 20% ili više teža od idealne težine smatra se gojaznom. Gojaznost utječe na povišenu razinu triglicerida i kolesterola (masnoća u krvi), a preko njih i na nastanak ateroskleroze. Najbolji rezultati u smanjenju tjelesne težine postižu se provođenjem propisane dijetalne prehrane (manja količina kalorija, dovoljna količina vitamina i minerala) te tjelovježbom.
• Čimbenik rizika je i tjelesna neaktivnost. Dokazano je da umjerena tjelesna aktivnost tijekom cijelog života produljuje očekivano trajanje života. Tjelovježba ima višestruke povoljne učinke - tjelesna masa se regulira potrošnjom kalorija, regulira se povišeni krvni tlak, smanjuje se razina šećera u krvi, rekreacija ublažava stresnu napetost, smanjuje se razina kolesterola u krvi.  Preporučuju se tzv. sportovi ustrajnosti kao što su brzo hodanje, plivanje i vožnja biciklom. Prije početka bavljenja intenzivnijom tjelesnom aktivnošću  trebalo bi se posavjetovati sa svojim liječnikom te učiniti procjenu općeg zdravstvenog stanja kako bi se mogla preporučiti primjerena tjelesna aktivnost. Ovo pogotovo vrijedi za osobe starije životne dobi koje se do tada nisu bavile sportom. 
  na vrh
  Stranica: « 1 2 [3] 4 »